Iako je pravomoćno bio osuđen na osam godina zatvora zbog ratnih zločina te je odslužio dvije trećine te kazne, Branimir Glavaš ponovno kreće u pravosudnu bitku nakon što mu je Vrhovni sud prije godinu dana ukinuo osuđujuću presudu.

Unatoč tome, Glavaš je u međuvremenu osvojio zastupničko mjesto u Saboru, a popularnost među njegovim kolegama, koja doduše više nije proporcionalna onoj među glasačima, nije mu zasjenio ni pravosudni proces.

S Glavašem su se na predstavljanju Šeksove knjige u petak srdačno pozdravili HDZ-ov nekadašnji predsjednik Sabora Luka Bebić, Ivica Kostović, bivši potpredsjednik Vlade, ministar znanosti i tehnologije, predstojnik Ureda predsjednika Republike, umirovljeni general Mladen Markač te sam autor knjige.

Riječ je o očito velikom pomirenju dvojca koji je vodio obranu Osijeka. Šeks, koji je 1991. bio šef Kriznog štaba za Slavoniju i Baranju, čak je i svjedočio na suđenju Glavašu, a on je tvrdio da je Šeks morao biti upoznat sa zločinima te da je s Ivom Sanaderom protiv njega vodio politički proces.

Šeks bi se tako mogao opet naći na klupi za svjedoke. Naime za 6. srpnja zakazano je prvo ročište za glavnu raspravu. 'Glavaš ima status osumnjičenika, nema nove optužnice. Novi proces se vodi po staroj', kazao je za tportal Glavašev odvjetnik Dražen Matijević.

Optužnica se promijenila tek u dijelu koji se odnosi na činjenicu da se DORH pozivao na pogrešne odredbe Ženevske konvencije, na što ih je upozorio Ustavni sud, no to, kaže Matijević, ništa ne mijenja.

Glavaš se, poslije pravomoćne bitke koja je trajala više od deset godina i tijekom koje je šest puta uhićivan, a nekoliko puta je i štrajkao glađu, opet vraća na početak nakon što je prvo poništena drugostupanjska, a kasnije i prvostupanjska presuda.

Odvjetnik Matijević kazao je kako će za tri dana biti iznesena odluka o zakonitosti ili nezakonitosti dokaznog materijala.

Optužnica tužiteljstva s prvog suđenja ostaje ista što se tiče dva ključna dokaza protiv Glavaša. Oni bi, tvrdi odvjetnik, u ponovljenom suđenju lako mogli pasti u vodu.

Prvi je iskaz krunskog svjedoka protiv Glavaša, Krunoslava Fehira. Naime on je status krunskog svjedoka mijenjao za aboliciju od kaznenog progona za kazneni zločin u istom slučaju kao i Glavaš. 'Ustavni sud je konstatirao da je to nezakonito. To se nije moglo učiniti ako nisu postojali zakonski uvjeti temeljem kojih netko može biti imenovan krunskim svjedokom. Iz drugostupanjske presude proizlazi da može biti obični svjedok, a ja kažem da ne može jer ako nije krunski svjedok, onda je i dalje osumnjičenik za ratni zločin. Onda je tek obični osumnjičenik jer protiv njega nije dovršena istraga', pojašnjava Matijević. Dodaje da Fehirov iskaz nije samo nezakonit, nego i lažan, te da je sud odbio obrani dokaze koji to dokazuju.

Drugi ključni dokaz tužiteljstva iskaz je Gordane Getoš Magdić. Matijević tvrdi da je iskaz krivotvoren, a potpis iznuđen jer je Getoš Magdić protuzakonito držana u policijskoj postaji dulje od zakonski predviđenih 48 sati.

'Ona je nezakonito držana dva dana i tri noći da bi u trećoj noći bio napisan zapisnik u kojem tobože opisuje ono što je trebalo optužbi. Tadašnji načelnik policijske uprave Vladimir Faber DORH-u je dostavio kaznenu prijavu u kojoj je stajalo da će zapisnik s njezinog saslušanja biti kasnije priložen. Kako je mogao znati što će ona reći ako ga on sam nije napisao, a ona potpisala nakon što su joj u postaju dovodili dijete i rekli da je pitanje kada će ga opet vidjeti', tvrdi.

Kronologija suđenja za Selotejp i Garažu

Branimir Glavaš, kojem je prije godinu dana Vrhovni sud ukinuo nepravomoćnu osuđujuću presudu u slučajevima Garaža i Selotejp, na meti tijela kaznenog progona našao se još krajem 2005., kada ga je policija pozvala na obavijesni razgovor, a istraga protiv njega zbog ratnog zločina nad civilima u Osijeku 1991. pokrenuta je u lipnju 2006.

Istražni zatvor određen mu je u listopadu 2006. iz trećeg pokušaja Državnog odvjetništva, čija su dva ranija zahtjeva odbijena.

No Glavaš je ubrzo počeo štrajkati glađu, tvrdeći da je u slučaju Selotejp žrtva montiranog političkog procesa pa je završio u zatvorskoj bolnici, a nakon 37. dana štrajka zbog pogoršanog zdravstvenog stanja sud mu je ukinuo pritvor i prekinuo istragu.

Nakon što je protiv njega ponovno pokrenuta istraga sud u Osijeku mu je u travnju 2007. odredio pritvor, kada je on produljen i ostalim osumnjičenicima za ratni zločin u Osijeku 1991.

Protiv Glavaša je potom u Osijeku podignuta i optužnica za tzv. slučaj Selotejp, odnosno ubojstva deset civila na obali Drave 1991., dok je zagrebačko tužiteljstvo njega i šestoricu optužilo u tzv. slučaju Garaža.

Kad mu je u Zagrebu za oba slučaja počelo suđenje, ustvrdio je da nije kriv.

Iznoseći svoju obranu u slučajevima Garaža i Selotejp, rekao da je 'bog i batina' u ratnom Osijeku bio regionalni krizni stožer na čelu s Vladimirom Šeksom, bez čijeg se znanja, kaže, ništa nije moglo dogoditi.

Glavaš je više puta neuspješno ulagao žalbe na pritvor, no ponovno je pušten da se brani sa slobode nakon što je u siječnju 2008. konstituiranjem Hrvatskog sabora stekao novi zastupnički imunitet.

Sabor je odlučio ne odobriti skidanje imuniteta Glavašu za pritvaranje, čime mu je omogućio obranu sa slobode, a imunitet mu je skinut za nastavak kaznenog postupka.

U svibnju 2009. nepravomoćno je osuđen na zatvorsku kaznu od 10 godina zbog ratnih zločina protiv srpskih civila u Osijeku 1991., a petero njegovih suoptuženika kažnjeno je kaznama od pet do osam godina.

No on se nije pojavio na objavi presude, već je preko svojih stranačkih kolega novinarima dostavio videoporuku u kojoj je tvrdio da je po nalogu Ive Sanadera bez razloga dva puta uhićen te da mu treći put to zadovoljstvo neće priuštiti.

Glavaš je na dan izricanja presude pobjegao u BiH, što ga je zbog dvojnog državljanstva štitilo od izručenja Hrvatskoj. No zahvaljujući međudržavnom sporazumu između Hrvatske i BiH odslužuje kaznu u toj zemlji.

Vrhovni sud je u srpnju 2010. potvrdio da je Glavaš kriv za ratni zločin počinjen protiv civilnog stanovništva u Osijeku 1991., ali i preinačio prvostupanjsku presudu zagrebačkog Županijskog suda te mu jedinstvenu zatvorsku kaznu smanjio s deset na osam godina.

Glavaš je potom objavio da će za 100.000 kuna hrvatskom iseljeniku iz Australije prodati svoja ratna i poratna odličja.

U veljači 2013. osječki poduzetnik Drago Tadić nepravomoćno je osuđen na dvije godina zatvora zbog pokušaja podmićivanja neimenovanih sudaca Vrhovnog suda s namjerom da se Glavašu izmijeni osuđujuća presuda. Slučaj se otvorio kada je predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin tadašnjem glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću prijavio da se Tadić raspituje o slučaju Glavaš. Nedjelo je prije Tadićeve presude, prilikom nagodbe s tužiteljstvom, priznala njegova supruga, ali i HDSSB-ov zastupnik Ivan Drmić te još dvoje optuženika.

U siječnju 2015. Ustavni sud je ukinuo pravomoćnu osuđujuću presudu u slučajevima Garaža i Selotejp, temeljem koje je služio zatvorsku kaznu u Mostaru i s koje je pušten na privremeni otpust.

Na snazi je tako ostala danas ukinuta presuda zagrebačkog Županijskog suda kojom je zbog ratnog zločina u Osijeku nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora pa je Glavaš nakon povratka u Hrvatsku vraćen u istražni zatvor novom odlukom Vrhovnog suda koju je potom ponovno djelomično ukinuo Ustavni sud.

Nakon 26 dana Remetinca i zatvorske bolnice, u kojoj je bio zbog štrajka glađu, na slobodu ga je 31. ožujka 2015. pustilo izvanraspravno vijeće Županijskog suda pojasnivši da se vodilo ranijim stavovima Ustavnog suda, ali i činjenicom da bi, u slučaju da je Glavaš ostao na izdržavanju kazne u Mostaru, još 18. ožujka prethodne godine bio pušten na uvjetni otpust.