Izborni dan u Srbiji od jutra obilježavaju veliki redovi ispred biračkih mjesta, a podaci o izlaznosti pokazuju da je odaziv građana znatno veći nego na prethodnim parlamentarnim izborima. Prema procjenama promatračke organizacije CRTA, do 16 sati glasalo je 56,4 posto upisanih birača, uz marginu pogreške od 0,9 postotnih bodova.

To je 14 postotnih bodova više nego u isto vrijeme na izborima 2023. godine. Štoviše, izlaznost do 16 sati već je premašila onu zabilježenu u 19 sati na prethodnim izborima.

Ranije je Republička izborna komisija (RIK) objavila da je do 14 sati glasalo 46,53 posto birača, dok je na izborima 2023. u istom trenutku izlaznost iznosila 32,38 posto.

Procjena CeSID-a i Ipsosa pokazala je da je do 15 sati glasalo 51,9 posto birača.

1. Koliko je današnja izlaznost zapravo velika?

Za usporedbu, na parlamentarnim izborima u prosincu 2023. godine ukupna izlaznost iznosila je 58,77 posto, odnosno glasalo je oko 3,82 milijuna birača.

Na izborima 2022. izlaznost je također bila oko 58 posto, dok je 2020., kada je dio oporbe bojkotirao glasovanje, pala na približno 49 posto.

Na izborima 2016. glasalo je oko 56 posto upisanih birača.

Današnja procijenjena izlaznost od 56,4 posto već do 16 sati približila se ukupnom odazivu na posljednjim parlamentarnim izborima. Do zatvaranja birališta u 20 sati preostala su još četiri sata. To pokazuje da je mobilizacija birača znatno snažnija nego u prethodnim izbornim ciklusima u usporedivim terminima, ali konačna izlaznost još nije poznata.

2. Zašto se spominje 2000. godina i pad Miloševića?

Jedna od povijesnih usporedbi koja se nameće jest 2000. godina, kada je na izborima zabilježena izlaznost od 71,55 posto. Tada je od približno 6,8 milijuna upisanih birača glasalo oko 4,9 milijuna ljudi. Ti su izbori prethodili Petooktobarskoj revoluciji i padu Slobodana Miloševića.

Velika izlaznost bila je jedan od važnih elemenata tadašnje političke mobilizacije, ali nije sama po sebi dovela do promjene vlasti.

Važno je i da su se 2000. održavali savezni izbori, dok se danas biraju zastupnici u parlamentu Srbije.

3. Kome odgovara velika izlaznost – Vučiću ili studentima?

To je jedno od ključnih pitanja današnjeg izbornog dana, ali odgovor se ne može dobiti samo na temelju postotka izlaznosti. Zanimljivo je da su tijekom kampanje i vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i Studentska lista 'Studenti pobeđuju' pozivale građane na masovan izlazak na izbore.

Aleksandar Vučić tvrdio je da visoka izlaznost odgovara njegovoj političkoj opciji.

'Ja želim da izađete u što većem broju. Sve preko 63 posto što izađe, mi dobivamo značajno veći broj ljudi koji glasaju za nas nego za njih', izjavio je 19. listopada za televiziju Pink.

S druge strane, izvanredni profesor Fakulteta političkih znanosti u Beogradu Dušan Vučićević smatra da bi povećana izlaznost mogla više odgovarati Studentskoj listi. U razgovoru za Radio Slobodna Europa objasnio je da SNS raspolaže stabilnim biračkim tijelom, pa bi mobilizacija građana koji ranije nisu izlazili na izbore mogla promijeniti odnos glasova.

Prema njegovoj računici, ako SNS može računati na približno 1,6 do 1,7 milijuna sigurnih birača, povećanje ukupnog broja glasača moglo bi smanjiti njegov relativni udio. No ta pretpostavka vrijedi samo ako se broj glasova za SNS ne poveća u sličnoj mjeri.

Drugim riječima, velika izlaznost ne znači automatski ni pobjedu studenata ni poraz Vučićeve liste.

4. Jesu li mladi razlog povećane izlaznosti?

Studentski pokret tijekom kampanje posebno je nastojao mobilizirati mlađe birače i građane koji prethodnih godina nisu sudjelovali na izborima.

Prema istraživanju Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS) iz 2026. godine, 89 posto ispitanika u dobi od 15 do 30 godina izjavilo je da bi izašlo na izbore, dok ih je sedam posto bilo neodlučno.

Ipak, riječ je o iskazanoj namjeri, a ne o stvarnoj izlaznosti. Dio ispitanika u toj dobnoj skupini još nema ni pravo glasa.

Dušan Vučićević upozorio je da je među građanima od 18 do 35 godina na prethodnim izborima bilo razmjerno malo onih koji su glasovali. Smatra da bi upravo veća mobilizacija te skupine mogla biti jedan od važnih razloga povećanja ukupne izlaznosti.

5. Zašto je birački popis važan za tumačenje izlaznosti?

Službeni birački popis u Srbiji obuhvaća oko 6,45 milijuna birača, no već godinama postoje prijepori o njegovoj ažurnosti. Jedan od problema jest to što se u njemu nalaze i građani koji žive u inozemstvu.

Dušan Vučićević procjenjuje da u Srbiji stvarno živi oko 5,1 milijun birača, uz moguće odstupanje od približno 100 tisuća. Prema toj procjeni, službena izlaznost od oko 58 posto na izborima 2023. odgovarala bi udjelu od približno 74 posto među biračima koji stvarno žive u Srbiji. To je, međutim, analitička procjena, a ne službeni podatak.

Radio Slobodna Europa ranije je objavio i da više od pola milijuna birača u Srbiji nema precizno navedenu adresu u biračkom popisu. U 13 pograničnih općina oko 85 tisuća birača upisano je s adresom 'nema ulice 0'. Takvi podaci otvaraju pitanja o kvaliteti biračkog popisa, ali sami po sebi nisu dokaz izborne prijevare.

6. Može li velika izlaznost spriječiti izborne nepravilnosti?

Ne nužno. Velika izlaznost može pokazati povećan interes građana za izbore, ali sama po sebi ne jamči pravilnost izbornog procesa. Tijekom dana iz više dijelova Srbije stizale su prijave nepravilnosti, uključujući sumnje na kupnju glasova, sukobe na biračkim mjestima i probleme s biračkim popisima.

Promatračke organizacije upozoravaju da je za zaštitu izbornog procesa ključna prisutnost kontrolora i promatrača, pravilno vođenje biračkih zapisnika te transparentno prebrojavanje glasova.

Predstavnici Studentske liste ranije su najavili da će izborni proces pratiti oko 60 tisuća njihovih kontrolora u Srbiji i inozemstvu.

Jedna od važnijih preporuka OESS-ova Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) bila je revizija biračkog popisa, no ona nije u cijelosti dovršena do izbora.