Mediteranska pravila traže od zemalja članica EU da poboljšaju upravljanje ribaranjem kako bi ono postalo održivo, kako bi se zaštitio osjetljiv morski okoliš te riblji fondovi obnovili do prihvatljivih razina (EK se poziva na znanstvena istraživanja koja potvrđuju da je čak 54 posto ribljeg fonda u Sredozemlju pretjerano izlovljeno). Za slovenske ribare to bi značilo da ne smiju ribariti u pojasu do tri nautičke milje od obale te koristiti koče s mrežama koje uništavaju riblju mlađ i morsko dno.

Kad bi te odredbe striktno proveli, ističu ribari, njihov bi ulov s godišnjih 700 tona pao na svega 100 što bi u konačnici moglo značiti da bi ribarstvo u pravom smislu te riječi u Sloveniji gotovo nestalo. Na to je europsku povjerenicu tijekom posjeta upozorio slovenski ministar poljoprivrede Franci Bogovič, no Damanaki je ostala čvrsta u svojim stavovima: Mediteranska pravila moraju se provesti, nisu mogući izuzeci već samo fleksibilniji pristup.

Slovenija će stoga nastojati tijekom pregovora o reformi zajedničke ribarske politike u sklopu financijskog okvira za razdoblje 2014. - 2020. osigurati europska sredstva za obnavljanje flote za mali priobalni ribolov. U dosadašnjem financijskom okviru (2007. - 2013.) Sloveniji je iz fonda za ribarstvo namijenjen 21 milijun eura, ali je do sada uspjela povući samo 40 posto tih sredstava.

Kad je pak riječ o fleksibiliziranju pravila, Slovenija će nastojati dogovoriti pravo na ribarenje u pojasu od 1,5 nautičku milju od obale te mogućnost korištenja mreža većih nego što to traže pravila EK budući da će se broj ribarskih brodova smanjiti. Ovo potonje je pak povjerenica dovela u pitanje navodeći kako se mora spriječiti uništavanje morskog dna kojem upravo takve mreže nanose veliku štetu. Istaknula je kako je potrebno koristiti selektivnu opremu te da je EK drugim državama osigurala 85 posto sredstava potrebnih da ribari nabave nove alate.