Slovenska oporba traži informacije o navodnom ribarskom dogovoru s Hrvatskom

Prema navodima nekih hrvatskih portala koje prenosi slovenska agencija STA, takvo su rješenje nedavno postigla nadležna ministarstva dviju država, o čemu su obaviješteni i predstavnici istarskih, ali ne i slovenskih ribara, a slovenska ga strana za sada nije potvrdila niti demantirala.

Takav eventualni ribarski dogovor sporan je za oporbene stranke koje su u dvije bivše slovenske vlade, u vladi Mire Cerara i vladi Marjana Šareca, inzistirale da prije svakog tehničkog dogovora najprije treba implementirati granicu na moru u skladu s tzv. arbitražnim sporazumom, prema kojemu bi dvije trećine Savudrijske vale (Piranskog zaljeva) pripalo Sloveniji.

Zastupnik Socijalnih demokrata (SD) Matjaž Nemec kazao je u ponedjeljak da je oporba predložila sazivanje izvanredne sjednice parlamentarnog odbora za vanjske poslove koji bi se održao iz zatvorenih vrata, te da bi na njoj ministar vanjskih poslova  Anže Logar trebao reći kako se došlo do tog dogovora ako on postoji.

"Ako je to sa slovenske strane manevar u okviru arbitražnog sporazuma o granici, onda ćemo to tako i razumjeti, no ako to znači odstupanje od arbitražnog rješenja, onda u vanjskoj politici imamo velik problem", kazao je u ponedjeljak, komentirajući to pitanje na konferenciji za novinare, zastupnik Nemec.

Pitanje odnosa s Hrvatskom na toj temi moglo bi ponovo biti zaoštreno u slovenskom političkom prostoru, tri mjeseca pred parlamentarne izbore. Na njima se Socijalni demokrati (SD), Lista Marjana Šareca (LMŠ), Stranka Alenke Bratušek (SAB) i Ljevica (L), udruženi u predizborni lijevi blok, nadaju osvajanju potrebne većine glasova kako bi formirali vladu u kojoj neće biti Slovenske demokratske stranke (SDS) sadašnjeg premijera Janeza Janše.

Vlade koje su vodili prijašnji premijeri Miro Cerar i Marjan Šarec inzistirale su na provedbi rješenja koje je bio predložio panel sudaca u ad-hoc arbitraži koju Hrvatska smatra kompromitiranom zbog dokumentiranog pokušaja utjecaja na arbitre tijekom postupka, te inzistira na bilateralnom rješenju koje bi odgovaralo objema državama. Takvo su stajalište stranke sadašnje oporbe zadržale i nakon što se opći sud Europske unije, na tužbu Slovenije u kojoj se tvrdilo da Hrvatska neimplementacijom arbitražne presude krši pravnu stečevinu EU-a,  proglasio nenadležnim jer je pitanje granica u domeni država članica.

U vrijeme vlade sadašnjeg slovenskog premijera došlo je do više sastanaka na visokoj razini, nakon što je prije toga takve kontakte Ljubljana zbog spora oko arbitraže držala "na ledu". Između ostalog, to je rezultiralo potporom Ljubljane budućem članstvu Hrvatske u Schengenskom sporazumu i Europskoj monetarnoj uniji, a Hrvatska je Sloveniju uključila i u trilateralni sporazum s Italijom za ekološku  zaštitu Jadrana, zaštitu ribarstva i suradnju lučkih infrastruktura u sjevernom Jadranu, tijekom postupka proglašenja isključivog ekonomskog pojasa u Jadranu.