Prijedlog, koji je inicirala Komunistička stranka, važan je zato što bi - ako ga parlament odobri, a Putin se složi - to značilo zaoštravanje ruskog stava u ukrajinskoj krizi i daljnji porast tenzija sa Zapadom.

Izvor u Dumi, donjem domu parlamenta, rekao je da će njezin predsjednik o tom prijedlogu održati konzultacije sa stranačkim čelnicima ovaj tjedan.

No Leonid Kalašnjikov, čelnik odbora Dume po pitanju odnosa postsovjetskih republika, rekao je da će trebati do sljedećeg tjedna da se prikupe stajališta svih parlamentarnih stranaka.

Novinska agencija RIA citirala je još jednog komunističkog zastupnika koji je rekao da će se o prijedlogu raspravljati u veljači. Vijeće Dume, koje odlučuje kad će se glasovati, trebalo bi se sljedeći put sastati 7. veljače.

Sukob na istoku Ukrajine, gdje se separatisti koje podupire vojska bore s vladinim snagama od 2014. godine, dio je šire krize u kojoj je Rusija rasporedila oko 100 tisuća vojnika na granicama s Ukrajinom, a NATO pokušava odvratiti potencijalnu rusku invaziju jačanjem svoga istočnog krila.

Priznavanje odmetnutih ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk kao neovisnih zemalja ubilo bi ionako krhki mirovni proces te bi Putinu moglo poslužiti kao izgovor da u te regije pošalje vojsku da ih "zaštiti". 

Kremlj je zasad odbio komentar.

"Jedini interes za Rusiju da napravi takav korak bio bi scenarij rata u Ukrajini", rekao je Igor Delanoe, zamjenik direktora francusko-ruskog analitičkog centra Observo, koji je smješten u Moskvi.

Rekao je da ne vidi da će Rusija priznati separatističke regije osim ako ne zaključi da nema mogućnosti implementacije sporazuma iz Minska 2015. godine kojem je cilj bio okončavanje konflikta tako što je regijama dan poseban status unutar Ukrajine.

Europski diplomat u Moskvi je rekao da ne vide priznanje kao mogućnost.

"Rusija trenutno nema što dobiti ako ih prizna, osim možda javnu podršku nekih skupina unutar samih regija", rekao je diplomat. "Naravno, ako sigurnosni pregovori u potpunosti propadnu, onda mogu učiniti bilo što."