Osnivač i dugogodišnji čelnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja te član Socijaldemokrata Vilim Ribić gostovao je u N1 Studiju uživo gdje je između ostalog komentirao val štrajkova i prosvjeda u Hrvatskoj
Istaknuo je da apsolutno podržava štrajka djelatnika u pravosuđu kao i da je neshvatljivo to da je Vlada htjela zabraniti štrajk. 'Te plaće su toliko podcijenjenje, sudovi su zaboravljeni jer ni sucima nisu dizane plaće koliko nisu dizane državnim dužnosnicima. Apsurd je da su svim radnicima išle plaće gore, a njima ne. Državni tajnik ima manju plaću nego ravnatelj uprave kojem je nadređen. Tu je cijeli niz katastrofalnih rješenja u politici plaća', rekao je Vilim Ribić za N1.
Komentirajući njihov zahtjev za povećanjem plaća od 300 eura, dodao je: 'Mislim da mora biti prostora za dogovor. Nikad nije bilo više novaca, BDP je rastao, ali je inflacija pa se sve duplo slijeva. Oni se bave dogmatskim pristupom na koji ih tjeraju birokrati iz Bruxellesa. To je pitanje javnog duga i deficita. Proračun mora financirati javne servise, ogromne novce su trošili, ostvarili su suficit, a ljudi su zaboravljeni', kazao je.
vezane vijesti
Ustavni sud je ukinuo odredbe Zakona o radu kojima je propisano da se pojedina materijalna prava iz tog zakona mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti u većem opsegu za članove sindikata u odnosu na one koji nisu članovi. Ribić je zgrožen takvim postupkom.
'Pročitao sam tu odluku i meni je mučnina još danas. Da najviša pravna instanca iznosi toliku količinu besmislica, neistina… Ne govore što Ustav omogućuje, nego što oni misle da treba biti. To je ekstenzivno tumačenje Ustava, oni na to nemaju ni zakonsko pravo. Govoriti o nejednakosti, da je stvorena nejednakost, samo je dijelom istina – istina na prvi pogled. Članovi sindikata će dobiti veći regres za 50 eura, ali kad se pogleda cjelina, onda su diskriminirani članovi sindikata jer ulažu za opće dobro, a korist imaju svi i koji ne doprinose. Mora se priznati da neki daju više, neki ništa', rekao je Ribić i usporedio tu odluku s pecanjem.
'Primjerice, rijeka ili potok su javno dobro, ali ne možete otići pecati ako niste član ribolovnog društva. Morate se učlaniti i platiti iskaznicu iako je javno dobro. Slično je i s našom aktivnošću. Plaća ne može biti različita, ali neke stvari mogu biti različite. U Njemačkoj članovi sindikata imaju niz privilegija ako se ugovore kolektivnim ugovorom i Ustavni sud je rekao da je to moralno. Ustavni sud kod nas je slagao. Ako Ustavni sud ekstenzivno tumači Ustav do te mjere da utječe na društveno-političke odnose u zemlji, odlučili su oblikovati ekonomsko-društvene odnose u zemlji samostalno. Oni nemaju demokratski legitimitet. Ovime zloupotrebljavaju svoje ovlasti. U posljednjih desetak godina svaki referendum je proglašen neustavni, to je nemoguće. To je političko tijelo. Oni nikome ne odgovaraju za svoj rad. Proizlazi da su nepogrešivi', kazao je.
Prokomentirao je i dogovor o povećanju plaća za 60, 80 ili 100 eura državnim i javnim službenicima, ovisno o koeficijentu plaće.
'Mi se mučimo s ministrima, oni nemaju ovlasti popustiti, jedini koji donosi darove je premijer. Proljetos smo imali u sindikatu depresivnu situaciju. Sindikati su potpisali sporazum – rast plaća u travnju dva posto i čekanje rujna za daljnji rast. Bili smo pesimistični pa nas je premijerova odluka doista iznenadila. Svjetla strana ove odluke je da su ljudi s najnižim plaćama dobro prošli. A tamna strana rješenja je to da će taj sustav plaća završiti kao Mjesečeva površina, to je čušpajz, a ne sustav. Sad će neki ljudi s manjim koeficijentom imati više plaće od onih s višim koeficijentom, to će izazvati probleme u sustavu', dodao je.
