Umjesto skupog manevarskog ratovanja i oslanjanja na tešku oklopnu tehniku, Moskva boreći se protiv Ukrajine sve više prelazi na rat iscrpljivanja temeljen na dronovima, vođenim bombama i jeftinijim tehnologijama. Time se smanjuju troškovi, ali i povećava dugoročna održivost rata, a to zabrinjava Europu.

'Rusija već četiri godine pokušava zauzeti Kijev za tri dana', rekao je pukovnik Volodimir Polevji, naglašavajući da planovi zaustavljanja sukoba nisu vidljivi.

No ruski gubici rasli su od 2022. do 2024., ali su 2025. godine prvi put pali. Razlog je promjena taktike, a to se odnosi na manje infiltracijske skupine, veću upotrebu robotike u ukrajinskoj obrani te masovnu primjenu FPV dronova.

Rusija ima problem s popunjavanjem rezervi

Iako je ukupni broj žrtava manji, omjer poginulih i ranjenih postao je znatno nepovoljniji za Rusiju. Dronovi stvaraju 'zone smrti' u kojima je medicinska evakuacija gotovo nemoguća, pa je broj nepovratnih gubitaka visok. Ukrajinske snage, zahvaljujući robotici i sustavnoj zaštiti vojnika, i dalje održavaju povoljniji omjer ranjenih i poginulih.

Prema procjenama Instituta za proučavanje rata, Moskva planira ograničenu ofenzivu ove godine, ali ima problema s popunjavanjem rezervi, prenosi Euromaidanpress.

Brojke koje alarmiraju

Rusija je u prve tri godine rata izgubila gotovo 10.000 tenkova, što broj koji se približava ukupnom inventaru NATO-a. Mehanizirani napadi postali su rizični zbog dronova pa se tenkovi sve rjeđe koriste na prvoj liniji.

Istodobno raste proizvodnja novih T-90M, ali ti tenkovi, prema zapadnim procjenama koje prenosi The Wall Street Journal, uglavnom se ne šalju u Ukrajinu, već u područja bliža granicama NATO-a. Rusija također modernizira vojnu infrastrukturu na sjeverozapadu zemlje.

Sličan problem vidi se i kod oklopnih vozila: gubici su veći od proizvodnje, a sovjetske rezerve iz skladišta postupno se iscrpljuju. Zbog toga ruske snage sve češće koriste pješaštvo na lakim vozilima i motociklima.

Topništvo i zrakoplovstvo

Topništvo ostaje ključ ruske doktrine, no ukrajinski napadi smanjili su njegovu učinkovitost, a dnevna paljba granata pala je gotovo upola u odnosu na vrhunac iz 2022. godine.

Ruske zračne snage nisu uspjele uspostaviti potpunu kontrolu nad nebom, ali su pronašle novu taktiku: masovnu upotrebu vođenih klizećih bombi. Njihov broj rapidno raste, a domet se povećava, što omogućuje napade izvan dosega mnogih sustava protuzračne obrane.

Crno more: Ukrajina pod pritiskom

Ukrajinski napadi teško su oslabili rusku Crnomorsku flotu i prisilili je na povlačenje iz Sevastopolja. Međutim Moskva razvija nove bespilotne pomorske sustave, a ruski izvoz preko Crnog mora i dalje ostaje važan faktor u ratu.

Dronovi su postali ključni element bojišta. Ukrajina dominira na prvoj liniji, ali Rusija sve uspješnije koristi one dugog dometa za napade na logistiku, željeznicu i infrastrukturu duboko iza fronta.

Broj lansiranih ruskih dronova dramatično raste, a kampanje usmjerene na prekid opskrbnih linija često prethode kopnenim ofenzivama. Ruske snage sve češće ciljaju i ukrajinske operatere bespilotnih letjelica da bi probile obrambeni 'zid dronova'.

Što sve ovo znači za Europu?

Rat se transformirao te tenkovi i oklop postaju manje važni, a dronovi i precizno navođeno oružje preuzimaju glavnu ulogu. To omogućuje Rusiji da vodi dugotrajan rat uz niže troškove dok razaranje u Ukrajini samo raste. Istovremeno se dio novoproizvedene ruske vojne opreme raspoređuje izvan ukrajinskog bojišta, što analitičari tumače kao pripremu za moguće buduće napetosti s Europom.

Zaključak je neugodan, piše Euromaidan. Vrijeme za strateške odluke u Europi se skraćuje, a podrška Ukrajini u sadašnjem obliku ima ograničen učinak na ruske projektile, dronove i vođene bombe.

Europa će morati odlučiti želi li aktivnije utjecati na tijek rata ili riskirati da se sigurnosna kriza jednog dana približi njenim vlastitim granicama.