U Hrvatskoj se trenutačno izvršava 2.088 presuda kojima je izrečen rad za opće dobro, a kazne se uglavnom izvršavaju u ustanovama čija je djelatnost humanitarna, ekološka, komunalna, odnosno od koristi za društvenu zajednicu.

'Bez vas ne bi mogli napraviti ništa. Sankcija rada za opće dobro počela se izvršavati 2001., no tek je formiranjem profesionalne probacijske službe sve skupa zaživjelo u punom smislu. Riječ je o ljudima koji su se ogriješili o zakon i dobro je da je njihov rad vidljiv', kazao je Miljenić.

Kakva je situacija na terenu, objasnila je Katarina Radot iz ustanove Dobri dom Grada Zagreba koja se brine o socijalno ugroženim osobama.

'Kroz našu ustanovu prošlo je 37 osoba od čega su tri bile žene. Postoji određena procedura koju svi osuđenici moraju proći, a prije nego što im se omogući da rade kod nas, mi procjenjujemo jesu li oni sposobni za taj posao. Kod nas se uglavnom radi na pomoćnim poslovima u kuhinji i čišćenju prostorija', objasnila je Radot.

Kazala je kako je bilo pokušaja osuđenika da eskiviraju rad, kasne na posao, ali da su, u suradnji s probacijskim uredom, sve osuđenike brzo doveli u red.

'K nama uglavnom dolaze recidivisti, odnosno ljudi kojima to nije prvo kazneno djelo. Mogu reći da smo imali i jednu osobu koja je kod nas odradila tri kazne', istaknula je Radot.

Prema njezinim riječima, osobe koje kod njih dolaze na služenje kazne uglavnom su osuđenici za lakša kaznena djela poput pronevjera, uništavanje imovine i slično.

Rad za opće dobro zamjena je za kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili zamjena za novčanu kaznu. Kada sud novčanu kaznu zamjenjuje radom za opće dobro, zamijenit će jedan dnevni iznos s dva sata rada, a kad kaznu zatvora zamjenjuje radom za opće dobro, zamijenit će jedan dan zatvora s dva sata rada.