“Ruska javnost sigurno pamti i zna da smo uvijek govorili: 'Kada ćemo se riješiti ovisnosti o prihodima od nafte i plina?' Dakle, taj trend postupno uzima maha", istaknuo je ruski predsjednik, prema izvješću agencije TASS.

Kada se isključi izvoz nafte i plina, ruski proračunski prihod porastao je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci za 9,1 posto, naveo je Putin, a samo u svibnju porasli su po njegovim riječima za 28,5 posto.

"To je važan pokazatelj da se realni sektor našeg gospodarstva, njegove proizvodne tvrtke, trgovina i usluge razvijaju i dobivaju na zamahu", rekao je.

Rusko gospodarstvo trebalo bi ove godine po njegovim riječima porasti nešto manje od dva posto.

"(...) po MMF-u (Međunarodni monetarni fond - op. ur.) trebalo bi porasti za 0,7 posto, ali mislim, i tu se slažem s nekim našim stručnjacima koji smatraju da će rast biti jači, negdje do 1,5 posto, a možda i čak (tek nešto) ispod dva posto".

Ministar gospodarstva Maksik Rešetnikov rekao je u četvrtak za Rossiya-24 TV da bi gospodarstvo ove godine moglo porasti snažnije od 1,2 posto, službene prognoze ministarstva gospodarskog razvoja, izvješćuje TASS.

U 2024. aktivnosti bi po procjeni ministarsva trebalo porasti za dva posto.

Prioritet susjedi

Ruski predsjednik osvrnuo se u govoru u Sankt Peterburgu i na razvoj vanjske trgovine u nacionalnim valutama.

"Danas se oko 90 posto plaćanja sa zemljama Euroazijske ekonomske unije obavlja u rubljama, a više od 80 posto plaćanja s Kinom u rubljama i juanima. Također aktivno razvijamo trgovinu u nacionalnim valutama s drugim državama”, istaknuo je Putin.

„Prioritet su najbliži susjedi, kao i zemlje BRICS-a i Šangajske organizacije za suradnju", poručio je.

Napominje i da Rusija nije zatvorila vrata stranim tvrtkama koje su odlučile otići, ukoliko se odluče vratiti.

"Reći ću da, ako se strani proizvođači žele vratiti i doći na naše tržište, a takve razgovore čujemo sve češće, nikome ne zatvaramo vrata", naglasio je Putin, dodavši da će im stvoriti potrebne uvjete za rad.

Veća potrošnja

Upozorio je i na znatno povećanu vojnu potrošnju.

"Naravno, bila su potrebna dodatna sredstva kako bi se ojačala obrana i sigurnost, kako bi se kupilo oružje", rekao je ruski predsjednik, ne spominjući izrijekom Ukrajinu.

"Bili smo prisiljeni na to kako bismo zaštitili suverenitet naše zemlje", ustvrdio je.

Ministar gospodarstva Maksim Rešetnikov upozorio je pak u petak da proračun neće moći podnijeti veće rashode ako se ne izmijene propisi, piše Reuters.

Proračun je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci bio u manjku od 42 milijarde dolara, vojna potrošnja raste, a sankcije smanjuju prihode od prodaje energenata.

Smanjenje ili izmjena propisa? 

Moskva zato mora uložiti puno napora da obuzda manjak, a moguće su strategije rezanje potrošnje, podizanje poreza i pojačano zaduživanje na domaćem tržištu.

Govoreći na skupu u Sankt Peterburgu, ministar gospodarstva rekao je da je vladina prva opcija smanjenje potrošnje.

Druga opcija bio bi po ministrovim riječima proračunski propis, koji predviđa da se višak prihoda od nafte usmjerava u državni investicijski fond, a prošle je godine suspendiran radi financiranja državne potrošnje nakon što je Zapad Moskvi zbog invazije na Ukrajinu uveo opsežne sankcije.

Ove godine ponovo je stupio na snagu, ali uz izmjene kojima je minimalna cijena nafte podignuta na 62 do 63 dolara po barelu. G7 odredio je pak cjenovni limit od 60 dolara, zaprijetivši sankcijama prijevoznicima i osiguravateljima za poslovanje sa skupljim ruskim barelima.  

Treća i po Rešetniku zadnja opcija bilo bi povećanje poreza.

"Besmisleno je pokušavati od tvrtki ili gospodarstva uzeti više nego što si može priuštiti", rekao je ministar.