Za resor je u 2016. planirano 13,8 milijardi kuna, što je 158,1 milijun ili 1,1 posto manje od plana za prošlu godinu.

Ovakav trend protivan je onome što su tijekom pregovora najavljivali i tražili u Mostu, čime je ta stranka prekršila svoja predizborna obećanja. No što je još važnije, rezovi pokazuju da nova Vlada ne razumije kako funkcioniraju suvremena gospodarstva jer je štednja u znanosti suprotna svim trendovima u razvijenom svijetu.

Izdvajanje za obrazovanje u Hrvatskoj je prošle godine bilo 4,21 posto BDP-a dok je europski prosjek bio 5,25 posto. Hrvatska je za istraživanja i razvoj, odnosno inovacije izdvajala samo 0,79 posto dok je europski prosjek bio preko dva posto s tendencijom rasta.

Najrazvijenije zemlje svijeta poput Danske, Finske i Japana u istraživanja i inovacije ulažu preko tri posto, a Izrael čak 4,21 posto. Susjedna Slovenija ulaže 2,59 posto, slično kao i SAD. Uglavnom se smatra da se zdrav ekonomski razvoj ne može održavati izdvajanjima manjima od tri posto.

Svijetli primjer Izraela

Koliko je važno ulaganje u znanost odlično je objasnio izraelski kemičar Daniel Shechtman koji je 2013. gostovao u Hrvatskoj. Prema Schechtmanu Izrael je od siromašnog uzgajivača i izvoznika naranača krajem 1940-ih upravo zahvaljujući ulaganjima u znanost postao moćna ekonomska sila iako nema nekih osobitih prirodnih resursa poput plina i nafte, pa čak ni dovoljno vode.

Unatoč tome danas ima BDP po stanovniku od 60.000 dolara, dok Hrvatska ima samo 11.000. Izrael je mala država s tek dvostruko većim brojem stanovnika od Hrvatske i površinom malo većom od trećine naše zemlje od čega je oko 60 posto pustinja. No 17. je ekonomska sila svijeta, a gospodarstvo joj se pokazalo najotpornijim na izazove krize. Prije 65 godina imao je izvoz od samo šest milijuna dolara, a danas ima 90 milijardi, gotovo pet puta veći od našeg. Drugi je u svijetu, odmah iza SAD-a, po apsolutnom broju startup kompanija, tvrtki s brzim razvojem koje se uglavnom temelje na inovacijama te prvi po ulaganju u istraživanja i razvoj.

Nažalost, Eurostatova istraživanja već godinama pokazuju da su pravi razmjeri naše sramote još porazniji nego što to pokazuju brojke - u ulaganju u obrazovanje, ali osobito u istraživanja i inovacije značajno zaostajemo čak i za većinom tranzicijskih zemalja. Rezultat je to da imamo vrlo malo inovacija i patenata, 20-ak puta manje od europskog prosjeka, te da smo po udjelu zaposlenih s visokim obrazovanjem na začelju Europe.

Da stvar bude tragičnija, Hrvatska nema samo procentualno mala izdvajanja. Budući da ima vrlo skroman proračun, ona su u apsolutnim brojkama još manja. Pritom valja znati da je i do sada više od 90 posto proračuna odlazilo na plaće zaposlenih u resoru.

Više za vozni park sudaca i vjerske zajednice

Proračun za ovaj resor vrlo je zanimljiv i kada se gleda po pojedinačnim stavkama. Primjerice 'ulaganje u znanstveno-istraživačku djelatnost' smanjeno je s oko 704 milijuna kuna u 2015. na oko 319 milijuna u 2016. Stavka 'program usavršavanja znanstvenih novaka' pala je sa 213 milijuna kuna u 2015. na samo 48 milijuna kuna u 2016., a stavka 'razvoj visokog obrazovanja' smanjena je s oko 1,7 milijuna kuna u 2015. na samo 500.000 u 2016. Za usporedbu, samo za obnovu voznog parka Ustavnog suda predviđeno je sto tisuća kuna više, odnosno oko 600.000 kuna. Za prijevoz srednjoškolaca izdvajanje je smanjeno za 30 posto, a za financiranje udžbenika za 20 posto. Zanimljivo je također da izdvajanja za studentske centre nisu uravnotežena na razini zemlje. Primjerice za SC u Zagrebu povećana su 22 posto dok su za SC Osijek smanjena za 15 posto, a za Rijeku i Split od sedam do osam posto.

U ukupnim iznosima izdvajanja za velika sveučilišta smanjena su neznatno dok su za ona manja rezana puno više.

Istovremeno je izdvajanje za Ured za odnose s vjerskim zajednicama povećano čak 48 puta!

Puljak: Loša poruka u 21. stoljeću

Fizičar dr. sc. Ivica Puljak s FESB-a u Splitu kaže da je nova vlast ovakvim stezanjem pojasa znanosti i obrazovanju te istovremenim povećanjem davanja drugim resorima poput policije, Ureda za odnose s vjerskim zajednicama i sl. poslala lošu poruku.

'Stoljeće u kojem živimo nije samo stoljeće znanja, nego i stoljeće znanosti. Ono što se događa i što će se događati u budućnosti isključivo će ovisiti o znanosti i znanju, a države koje razumiju da je ulaganje u znanost i znanje najvažnije od svih ulaganja će napredovati', rekao je Puljak.

Naš znanstvenik kaže da razumije da je potrebno štedjeti, ali ne na takav način.

'Primjerice ne bih imao ništa protiv da je svima proračun smanjen za pet posto, a za MZOS za 4,99 posto. To bi bilo nešto što bi poslalo poruku o tome koji su prioriteti u društvu. U normalnom društvu znanost i obrazovanje moraju biti prioriteti. Međutim, svojim smanjenjem izdvajanja za znanost i obrazovanje ova je Vlada poručila da joj to ne samo da nije prioritet, nego joj je zadnja rupa na svirali. To je pogubno za našu budućnost', poručio je Puljak.