GODIŠNJICA KRAJA II. SVJETSKOG RATA

Predsjednica u Poljskoj o agresiji na Hrvatsku i Srebrenici

07.05.2015 u 23:13

Bionic
Reading

Sedamdeset godina nakon Drugog svjetskog rata i 20 godina od okrutnog rata u Hrvatskoj i pokolja u Srebrenici, danas je više nego ikada važno za Europu da pokaže da štuje suverenost, teritorijalni integritet i političku neovisnost svake države, izjavila je u četvrtak u Gdanjsku hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović

Grabar-Kitarović uz šefove država i visoke dužnosnike Europske unije i međunarodnih tijela u Gdanjsku sudjeluje na obilježavanju završetka rata koji se vodio na tri kontinenta i u kojem je kojem živote izgubilo preko 60 milijuna ljudi.

Uz Grabar-Kitarović, u poljskom gradu na obali Baltičkog mora u kojem je započela i prva bitka Drugog svjetskog rata i borba protiv nacizma, okupili su se uz domaćina poljskog predsjednika Bronislawa Komorowskog i predsjednici Bugarske, Cipra, Češke, Estonije, Litve, Rumunjske i Ukrajine te dužnosnici Mađarske i Latvije, kao i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Iako najavljeni, izostali su njemači i francuski predsjednici Joachim Gauck i Francois Hollande čije su zemlje predstavljali bivši šef njemačke države Horst Koehler i francuski ministar obrane Jean-Yves Le Drian.

'Nakon Drugog svjetskog rata, Europa je rekla nikada više (...) nisam niti pomišljala da ću se jednog dana i ja naći u okrutnom ratu nakon što je Hrvatska izašla iz ralja totalitarnog režima. Dvadeset godina nakon rata u Hrvatskoj i pokolja u Srebrenici načela suverenosti, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti važnija su nego ikada prije', izjavila je predsjednica, aludirajuća na situaciju kojoj se trenutno nalazi Ukrajina.


Istaknula je važnost 'kulture mira, tolerancije, povjerenja i solidarnosti'. 'To je moguće postići kroz europsku integraciju', istaknula je i upozorila da je integracija EU-a 'nedovršen posao' te se založila za europsku integraciju jugoistoka Europe i zapadnog Balkana.

'Na nama je odgovornost za mir i globalnu solidarnost', poručila je Grabar-Kitarović na panelu o europskoj integraciji kao lekciji iz II. Svjetskog rata. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko povukao je paralelu između 30-ih godina prošlog stoljeća i danas, 2015. i ukazao na 'krhkost' dvaju razdoblja.

Upozorivši da Europa i svijet ne smiju počiniti iste greške iz 30-ih, nakon kojih su uslijedila 'zvjerstva nacizma, antisemitizma i komunizma', istaknuo je da je Ukrajina sada na braniku europskih vrijednosti, 'pravde, demokracije, slobode i solidarnosti'.

'Dignuti ruke od Ukrajine znači dignuti ruke od tih vrijednosti', rekao je Porošenko. 'Pritisak na Rusiju se mora održati (...) ali ponovo svjedočimo da se podilazi agresoru', istaknuo je Porošenko čije su izjave popraćene burnim pljeskom.

Govoreći o invaziji na Ukrajinu i aneksiji Krima, poručio je da 'si više ne možemo dopustiti ponavljanje povijesti'. 'Iste jedinice koje smo vidjeli u području Donecka marširat će u subotu Crvenim trgom u Moskvi', dodao je. Izrazio je, međutim, zadovoljstvo što će sutra prvi puta u Kijevu slaviti Dan pobjede nad nacizmom na isti datum kao i Europljani.

Bugarski predsjednik Rosen Plevniev uputio je u ime novih članica EU-a poruku 'Staroj Europi' da bude 'odvažna', a ne 'kratkovidna' u svom djelovanju. 'Nemojmo se dati impresionirati paradom i pokazivanjem oružja za masovno uništenje', kazao je Plevniev.

I svi ostali čelnici zemalja u sastavu bivšeg SSSR-a upozorili su da se politika ruskog predsjednika Vladimira Putina ne smije olako shvatiti te da se EU mora suprotstaviti strategiji 'zamrznutog sukoba'. Ukoliko se agresija na Ukrajinu nastavi, kazao je estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves, 'moramo priznati da smo premalo učinili'.

Nakon završetka rasprave u Europskom centru Solidarnost, predsjednici i državni dužnosnici zapalili su svijeće ispred Spomenika radnicima brodogradilišta poginulim 1970., kada je krenuo otpor protiv sovjetskog komunizma.

Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović će s drugim dužnosnicima na poluotoku Westerplatte, gdje je otpočela prva bitka europskog poprišta 'najveće svjetske klaonice', odati počast poljskim vojnicima ispred golemog 25 metara visokog spomenika od 236 granitnih blokova.

Gdanjsk je za brojne europske čelnike, nakon sve većih napetosti između Zapada i Rusije zbog ukrajinske krize poslužio kao alternativna proslava obilježavanja pobjede nad nacizmom, pa će raskošna parada na Crvenom trgu podno zidina Kremlja proći bez najviših čelnika Francuske, Njemačke, Velike Britanije i SAD-a.