Nakon nacističkih i antisemitskih povika tijekom navijačkog kortea uoči utakmice Hajduka i Ajaxa u Splitu, policija je identificirala ukupno 23 osobe osumnjičene za javno poticanje na nasilje i mržnju. Devet ih se trenutačno nalazi u istražnom zatvoru, jedna osoba već izdržava zatvorsku kaznu, jedan maloljetnik pušten je uz mjeru opreza, dok 12 osumnjičenika još nije dostupno policiji.

Najnovije podatke iznio je zamjenik glavnog ravnatelja policije Damir Barić u HRT-ovoj emisiji 'U mreži Prvog', u kojoj su o događajima u Splitu govorili i sociolog Krešimir Krolo te sigurnosni stručnjak Bruno Pavić.

Čak 212 kaznenih i 426 prekršajnih prijava

Barić je otkrio i podatak o ranijim prijavama protiv osumnjičenika. Prema njegovim riječima, 23 osobe koje se dovode u vezu s nacističkim i antisemitskim povicima imaju ukupno 212 prijava za kaznena djela i 426 prekršajnih prijava. Među kaznenim djelima za koja su ranije prijavljivani naveo je imovinske delikte, kaznena djela povezana s oružjem te drogom.

Naglasio je da policija postupa u skladu sa zakonom te da je nakon utvrđivanja sumnje na kazneno djelo i identifikacije osumnjičenika dužna poduzeti daljnje korake.

Policija otkrila koliko je navijačkih sukoba spriječila

Barić je pohvalio Policijsku upravu splitsko-dalmatinsku zbog organizacije osiguranja visokorizične utakmice. Policijska operacija trajala je četiri dana, od utorka, kada su počele pristizati prve skupine Ajaxovih navijača, do petka navečer, kada su posljednji napustili Hrvatsku.

'U ta četiri dana imali smo ukupno šest sukoba navijača', rekao je Barić.

Objasnio je da je policija tri sukoba uspjela spriječiti, dok je u preostala tri brzo uspostavila javni red i mir.

'Ukupna bilanca svih tih sukoba su zapravo samo dvije osobe s lakim tjelesnim ozljedama, što govori samo za sebe o učinkovitosti policijske reakcije i intervencije', kazao je.

Na sam dan utakmice nije bilo međusobnih sukoba navijača, ali su zabilježeni sporni povici tijekom kortea i uporaba pirotehnike na stadionu.

Krolo: Nacistički povici nisu navijački folklor

Sociolog Krešimir Krolo upozorio je da treba razlikovati uobičajene navijačke rituale od poruka kojima se veličaju nacizam i fašizam. Prema njegovu mišljenju, navijačko rivalstvo, provokacije i simbolički obračuni dio su navijačke subkulture već desetljećima, ali spominjanje Ane Frank, Auschwitza i Adolfa Hitlera teško se može opravdati takvim kontekstom.

Krolo je upozorio i da događaje treba analizirati bez stvaranja 'moralne panike', ali istodobno jasno osuditi neprihvatljive poruke.

Smatra da bi se Hajduk trebao dosljednije vrijednosno određivati prema takvim pojavama na stadionu. Naglasio je da klub ne može preuzeti ulogu policije, škole ili obitelji, ali može jasno poručiti da govoru mržnje nema mjesta na njegovim utakmicama.

Pavić: Teško je dokazati što je pojedinac uzvikivao

Sigurnosni stručnjak i bivši djelatnik SOA-e Bruno Pavić smatra da hrvatska policija kvalitetno osigurava visokorizične sportske događaje. Ipak, upozorio je da je gotovo nemoguće unaprijed predvidjeti što će određeni pojedinci uzvikivati tijekom masovnih okupljanja.

Poseban problem vidi u dokazivanju pojedinačne odgovornosti. Naime, činjenica da je neka osoba bila na određenom mjestu ne znači automatski da je moguće dokazati koje je točno povike izgovarala.

Pavić je odbacio i mogućnost da iza događaja stoji vanjsko ili hibridno djelovanje, ocijenivši da se slučaj koristi za politička prepucavanja.

'Reagiramo tek kada nas gleda međunarodna javnost'

Krolo je upozorio i na nedosljednost u društvenim i političkim reakcijama na ekstremističke ispade. Smatra da se u Hrvatskoj na takve pojave često reagira posebno snažno tek kada izazovu međunarodnu pozornost.

'I onda jedino reagirate, i to reagirate brzo, reagirate vrlo intenzivno u trenutku kada se oči međunarodne javnosti okrenu prema tome', rekao je.

Prema njegovu mišljenju, društvo bi trebalo jasno odlučiti želi li suzbijati takve pojave zato što ih samo smatra neprihvatljivima ili tek nakon kritika iz inozemstva.

Povećan broj zapljena pirotehnike

Barić je iznio i podatke o postupanju policije na sportskim natjecanjima. U prvih devet mjeseci ove godine policija je oduzela 891 pirotehničko sredstvo, dok ih je u istom razdoblju prošle godine oduzela 475, što predstavlja povećanje od približno 90 posto.

Istodobno je broj događaja evidentiranih prema Zakonu o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima smanjen za oko 20 posto.

Barić stoga smatra da ukupna sigurnosna slika nije alarmantna. Kao jedan od najvećih problema istaknuo je dugotrajnost sudskih postupaka, osobito kada je riječ o ponavljačima prekršaja i kaznenih djela.

S time se složio i Pavić, koji smatra da postojeće kazne nije nužno pooštravati, nego osigurati njihovu bržu i dosljedniju primjenu.