Govoreći o površinama pod minama, Nataša Mateša Matekovićnačelnica odjela plansko-analitičkog odjela Hrvatskog centra za razminiravanje (HCR), rekla je da je u Hrvatskoj još minirano i minski sumnjivo 799 četvornih kilometara, od čega četvrtina u Osječko-baranjskoj županiji.

Radi se pretežito o šumskim područjima, 73 posto, i poljoprivrednom zemljištu koje zauzima 23 posto minski sumnjivih površina. U Osječko-baranjskoj županiji, primjerice, smatra se da je pod minama cjelokupna lijeva obala Drave od Donjeg Miholjca do Osijeka.

Mateša Mateković je naglasila da je od 1998. do danas u Hrvatskoj razminirano 330 četvornih kilometara. Za taj posao, rekla je, u ovih 13 godina potrošeno je 3,4 milijarde kuna. Od mina, kao posljedica Domovinskog rata, stradalo je 1.931 osoba, od kojih 499 smrtno.

Osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić predstavnicima diplomatskog zbora rekao je da su minska polja u toj županiji prepreka gospodarskom razvoju, jer je glavna gospodarska grana poljoprivredna i prehrambena industrija.

Nakon izlaganja u Osijeku strani diplomati posjetili su Općinu Bilje, drugu po veličini miniranih površina u Hrvatskoj (nakon Gospića) i Park prirode Kopački rit. Glasnogovornik HCR-a Mladen Crnković kazao je da se ovim posjetom kod stranih diplomata nastoji pobuditi svijest o ovom obliku ratnog zagađenja u Hrvatskoj.

Među 26 diplomata bili su Fredrik Vahlquist, veleposlanik Švedske, Wu Lianqi, veleposlanik Kine, Cosmin George Dinescu, veleposlanik Rumunjske, Farida Aïouaze, veleposlanica Alžira, Aminahtun Karim Shaharudin, veleposlanik Malezije, Seong Ung Park, veleposlanik Južne Koreje, Ivan Sirakov, veleposlanik Bugarske, Thomas Brady, veleposlanik Irske.

Na sastanku su sudjelovali i predsjednik odbora zaklade Hrvatska bez mina Stjepan Mesić te upraviteljica te zaklade Đurđa Adlešić.