Na pitanja novinara Plenković je poručio da neće doći na prosvjed za Liku u subotu u Zagrebu jer će tada biti u Italiji.

Na prosvjed neće doći ni ministri. 'Nismo o tome razgovarali, bavimo se rješavanjem problema, a ne prosvjedovanjem', poručio je.

Novinari su ga pitali gleda li na prosvjed kao poruku Vladi.

'Supstanca je da otpad postoji, na mjestu na kojem su županijska tijela dala suglasnost dovezen je otpad koji tamo ne treba biti i protiv onih koji su to napravili pokrenut je kazneni postupak. HZJZ testira vodu i ona je ispravna za piće, nema ugroze. Vlada će izmijeniti Kazneni zakon kako bi se pooštrila kaznena djela protiv okoliša. Problem je prepoznat i problem se rješava', poručio je.

'Do kraja nisam shvatio da je to konačna odluka, to sam doživio kao najavu ministra. Takav potez, u smislu državnih počasti, ratnom zločincu... to je kao da sami sebi zatvaraju vrata', poručio je Plenković na pitanje o eventualnom državnom pogrebu Ratku Mladiću.

O Penavi

Premijer se osvrnuo i na imenovanje čelnika Domovinskog pokreta Ivana Penave predsjednikom vladinog Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata te njegov angažman na pronalasku i rasvjetljavanju sudbine nestalih osoba.

Kazao je da je upravo to jedna od njegovih glavnih zadaća te da ne smatra problematičnim što se Penava bavi tom temom.

'Kad smo imenovali gospodina Penavu, glavna tema je da se bavi pronalaskom, odnosno otkrivanjem sudbine ljudi koji su po grobištima, jamama, u Sloveniji. I logično je da se bavi tom temom. Ne moramo biti u mikromenadžmentu oko svakog detalja', apostrofirao je, prenosi HRT.

O NPOO-u: Ne možemo cijeli plan svesti na jedan projekt

Plenković je potom odbacio ocjene da bi se uspješnost Nacionalnog plana oporavka i otpornosti trebala mjeriti kroz pojedinačne projekte, poput robotaksija.

Istaknuo je da je Hrvatska kroz NPOO provela niz reformi i ispunila velik broj kriterija, a do sada joj je isplaćeno 7,3 milijarde eura iz bespovratnih sredstava i povoljnih zajmova.

'Možemo sad svesti cijelu provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti na jedan projekt. Hrvatska je, zahvaljujući našim pregovorima, našemu angažmanu, prije punih šest godina dobila, uz Grčku, najveći udio potpore kad se gleda u relativnom smislu.'

Prema njegovim riječima, kroz NPOO je provedeno oko 80 reformi, a Hrvatska bi, prema sadašnjim procjenama, trebala ispuniti gotovo sve predviđene pokazatelje.

'To nije tako loš skor za 10 milijardi eura koje su pomogle rastu hrvatskog gospodarstva, pomogle su i gospodarstvu i pravosuđu i zdravstvu i okolišu i prometu i obnovi i energetskoj obnovi i obrazovanju, školama, vrtićima, fakultetima. Tako da je, kada gledam cjelinu, to jedan proces koji je bio jako dobar.'

Govoreći konkretno o projektu robotaksija, Plenković je rekao da on još nije dobio konačnu homologaciju nadležne institucije u Njemačkoj. Dodao je da je država, s hrvatske strane, osigurala potrebne preduvjete, od infrastrukture do izmjena zakona, te da se projekt prilikom uvrštavanja u NPOO uklapao u kriterije digitalne transformacije i zelene tranzicije.

'Nosimo se s prelijevanjem globalnog rasta cijena goriva'

Vlada je donijela odluku o novim cijenama goriva, pri čemu je pojeftinio eurodizel, kao i plavi dizel i plin.

Cijena eurosupera povećana je za jedan cent po litri, što premijer Andrej Plenković smatra neznatnim poskupljenjem.

'Mi to reguliramo zato što želimo i građanima i gospodarstvu omogućiti da im energenti budu jeftiniji', rekao je.

Plenković je istaknuo da su cijene energenata trenutačno jedan od najvećih ekonomskih izazova na koje Hrvatska ne može izravno utjecati. Na njih, kaže, utječe i kriza na Bliskom istoku, koja se prelijeva na globalne cijene nafte i naftnih derivata.

'Ako smo se negdje pokazali konzistentni da ublažavamo taj rast, to je zaista oko goriva.'