intervju s novim predsjednikom sdp-a

Peđa Grbin: Je li mi predsjednik začepio usta, procijenit će građani, a ne Plenković. U SDP-u nije došlo do primirja, nego do promjena. Sigurno ćemo imati svog kandidata za Zagreb

24.10.2020 u 11:23

Bionic
Reading

Kada smo posljednji put imali duži intervju prije nešto manje od tri godine, Peđa Grbin jasno je zatražio da Davor Bernardić ode s mjesta predsjednika SDP-a, a o njemu samom spekuliralo se kao o kandidatu za novog šefa stranke. Tri godine kasnije Grbin je i službeno novopečeni predsjednik SDP-a, no dobar dio problema u Hrvatskoj i teme o kojima smo tada razgovarali ostali su gotovo isti. Dakako, izuzme li se aktualna koronakriza i vruća polemika na relaciji predsjednik - premijer

Razgovor s Grbinom ovaj put vodili smo u posebnim okolnostima. Hrvatska je u petak, kada smo radili intervju, zabilježila rekordan broj novooboljelih od koronavirusa u 24 sata, a i naš razgovor vodio se po epidemiološkim mjerama, s maskama na licu i na distanci.

U Hrvatskoj je ponovno oboren rekord u broju novooboljelih, više od 1800. Jesu li mjere nacionalnog Stožera civilne zaštite dovoljne? Treba li u Hrvatskoj uvesti policijski sat?

Očito s mjerama koje poduzima Hrvatska nešto ne funkcionira i postoji problem. Bilo bi malo nekorektno reći da je taj problem samo hrvatski jer porast broja zaraženih vidimo i u mnogim drugim državama Europe. Osobno nisam nikada bio sklon policijskim satovima, pa tako ni sada, ali mislim da treba jasnije propisati mjere koje se tiču zatvorenih prostora i nošenja maski na otvorenom. Evidentno je to da ovime što sada imamo ne postižemo rezultate koje bismo željeli.

Treba li postrožiti mjere?

Neke mjere treba postrožiti i evidentno je to da one moraju biti jasne, a kad kažem jasne, to znači što manje iznimki. Jer kad krenete s mjerama i kažete 'maske se nose na zatvorenom osim ako', onda je više nego jasno da će onaj 'osim ako' dio prevladati. Mjere trebaju biti konkretne na način da se točno zna da se maske nose u svim zatvorenim prostorima, da se točno zna koje se manifestacije smiju događati, a ne da za jedne vrijede ovakva i za druge onakva pravila.

Treba li o mjerama odlučivati Sabor?

Više puta sam govorio o tome da način na koji Hrvatska donosi mjere putem Stožera nije dobar. Zbog toga sam se i obratio Ustavnom sudu koji je, uz iznimku sudaca koji su dali vrlo dobro obrazložena izdvojena mišljenja, stao na stajalište da Stožer smije donositi mjere. Međutim već sam rekao da one imaju čitav niz iznimki zbog kojih su nejasne pa su teško primjenjive u praksi, a k tome je svojim politikanstvom i vrludanjem s mjerama Stožer u potpunosti izgubio svaki legitimitet koji je uopće imao. Zbog toga mislim da bi trebalo promijeniti način na koji se u Hrvatskoj donose mjere i da bi dio njih trebalo propisati zakonom. To znači da bi dio mjera trebao donositi Sabor, a dio bi trebala donositi izvršna vlast, odnosno Vlada u okviru svojih zadaća i mandata koje je dobila od građana. Tako to rade u drugim zemljama.

Nedavno sam imao prilike razgovarati s britanskim veleposlanikom koji mi je pojasnio da odgovarajuće mjere u Velikoj Britaniji donosi vlada na prijedlog resornog ministra. Slično je u Sloveniji, u kojoj je tamošnji ustavni sud dodatno propisao vladi da mora kontinuirano preispitivati opravdanost mjera. Mislim da bi na taj način trebalo raditi i u Hrvatskoj, ne samo zato što je Stožer izgubio povjerenje, već i zato što oni koji su od građana dobili mandat da obnašaju vlast od te odgovornosti ne smiju bježati. Upravo zato od predsjednika Vlade Andreja Plenkovića tražim da napokon okupi sve političke opcije u Hrvatskoj i da počnemo razgovarati o konkretnim odgovorima na krizu, koja nije samo zdravstvena, nego i ekonomska.

Nekoliko puta ponovili ste taj poziv premijeru, no on je odgovorio da je takav sastanak nudio u srpnju pa ste ga odbili.

Predsjednik Vlade prečesto dopušta da taština igra ključnu ulogu u donošenju političkih odluka. Situacija u kojoj se Hrvatska danas nalazi gora je nego u srpnju, kako ekonomski, tako i zdravstveno. Ako Plenković dopusti da njegova osobna taština i povrijeđen ego diktiraju tempo donošenja odluka, onda je evidentno to da iz ove krize nećemo tako skoro izaći.

>>> Grbin predlaže: U ozbiljnoj smo krizi, neka Plenković ponovno pozove parlamentarne stranke na razgovor <<<

SDP je na svom Twitteru uz ponovni poziv za sastanak objavio da je 'situacija izmakla kontroli'. Na što ste pritom mislili?

Kad u medijima čitamo da u bolnici u Zagrebu, jednoj od najvećih u Hrvatskoj, ima još samo šest slobodnih kreveta, kad slušamo da se popunjavaju kapaciteti u bolnicama diljem Hrvatske, kad opet razgovaramo o uvođenju izvanrednih bolnica u dvoranama i govorimo o tome da će u njima raditi zaraženi liječnici pod skafanderima, očito je da je situacija izmakla kontroli. Zato još jednom apeliram na premijera da svoj ego stavi na stranu i da okupi sve relevantne političke čimbenike u Hrvatskoj, prije svega sve parlamentarne stranke, te da dogovorimo jasan plan kako ćemo se nositi s ovom krizom. U SDP-u ne želimo skupljati političke bodove na ovome, želimo samo jedno – da građani Hrvatske i Hrvatska u cjelini iz ove krize izađu sa što manje štetnih posljedica.

Jeste li pokušali organizirati sastanak unutar same oporbe tako da barem ona djeluje koliko-toliko ujedinjeno prema Vladi?

Oporba nema mogućnosti donošenja odluka bez vladajućih i mislim da je to jasan odgovor na ovo pitanje.

Vezano uz epidemiološke mjere, Ustavni sud je prije neki dan ukinuo članak Poslovnika Sabora kojim su bila propisana pravila rada Sabora u epidemiji. Na koji način biste vi u SDP-u riješili pitanje rada saborskih zastupnika u ovakvoj situaciji kada vidimo da i među samim zastupnicima ima onih koji ne žele nositi masku?

Onako kao što smo radili krajem srpnja, kada se Sabor konstituirao. Tada smo radili na način da su zastupnici bili raspoređeni na galeriji Sabora, u samoj sabornici i po drugim dvoranama. S obzirom na napredak tehnologije u 21. stoljeću, ako pogledamo kako radi primjerice Europski parlament, mislim da ne bi trebala biti zapreka ni da se neke stvari rade i elektroničkim putem. Tehničke mogućnosti postoje, mogu se istovremeno štititi život i zdravlje ljudi, a osigurati da zastupnici rade posao za koji ih plaćaju građani.

U javnosti se i dalje govori o pucnjavi na Markovu trgu, u kojoj premijer Plenković vidi i elemente terorizma. Vas je pak optužio da relativizirate ono što se dogodilo.

Ne vidim na koji način sam relativizirao događaj kada sam bio među prvima koji je javno govorio o tome da je nasilje u Hrvatskoj uzelo maha i jasno ukazao na to da se Vlada uporno nosi s posljedicama nasilja, a ne želi se uhvatiti u koštac s uzrocima. Ako govorimo o onima koji relativiziraju nasilje, postavio bih pitanje Vladi zašto su ovog tjedna prvo Vijeće Europe, a onda i Europska komisija osudili nasilno postupanje policije na granici prema migrantima. Govorimo o relativiziranju nasilja, govorimo o ekstremizmu, a naša policija ponaša se protuzakonito na granici. Kada je gospodin Božinović napredovao u Vladi, postavio sam mu pitanje o push-backu. Danas to pitanje ne postavljaju samo NGO-i, pravobraniteljice i pojedini zastupnici, to pitanje sada pokreću Vijeće Europe i Europska komisija. To je čista relativizacija nasilja. A onda, kao da to nije dosta, kada govorimo o porastu govora mržnje i desnom ekstremizmu, ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica izjavljuje da se ustaški pozdravi neće zabranjivati. Vrlo je jasno to da je relativiziranje govora mržnje i nasilja koje proizlazi iz nacionalne, vjerske ili bilo kakve druge mržnje nešto što je utkano u DNA HDZ-a.

Vlada je na svojoj sjednici ovaj tjedan donijela i zaključak o suzbijanju radikalizacije. Je li to dovoljno? Slažete li se s predsjednikom Milanovićem da je time premijer pokazao Hrvatskoj srednji prst?

Prije desetak dana, kada je iz kalašnjikova zapucano po zgradi Sabora i Vlade, HDZ se na trenutak trgnuo iz sna, međutim već smo se vratili u kolotečinu. Jučerašnji zaključak koji je donesen na sjednici Vlade pokazuje da se oni nemaju ni najmanju namjeru uhvatiti u koštac s uzrocima, niti poduzeti bilo kakve mjere koje bi stvarno dovele do smanjivanja govora mržnje i raditi na onome što je ključno za suzbijanje mržnje u bilo kojem društvu, a to je dizanje svijesti o potrebi dijaloga i tolerancije. Da budem potpuno jasan, zaključak Vlade o suzbijanju radikalizacije nije dovoljan i predstavlja veliku zapreku svima onima koji se doista žele boriti protiv radikalizacije, ekstremizma i govora mržnje.

Treba li sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost?

Predsjednik Milanović uputio je premijeru Plenkoviću nekoliko neformalnih poziva na razgovor, a sada i formalni. No umjesto da prihvati pruženu mogućnost za razgovor, predsjednik Vlade odlučio se na nastavak javnog sukoba. Ako predsjednik Vlade tvrdi da je čin koji se dogodio u centru Zagreba, ispred zgrade Vlade i Sabora teroristički čin, a on to uporno tvrdi, onda je definitivno trebalo sazvati sjednicu VNS-a.

Nekoliko puta ste rekli da govor mržnje nije dovoljno osuditi. Što bi konkretno trebalo napraviti?

Nažalost, istu stvar vidimo u Vladinoj lažnoj borbi protiv korupcije, kao i u ovoj farsi oko povjerenstva za osudu govora mržnje. Proganjati one koji su počinili koruptivna kaznena djela i svu borbu protiv korupcije svesti na djelovanje DORH-a, policije i sudova znači pristati na to da se korupcija događa, a intervenirati samo kada se sazna za nju. Tako i prilikom govora mržnje i nasilja. Možemo se boriti preventivno, a možemo se boriti samo tako što ćemo kada čujemo neki govor mržnje reagirati na to i eventualno ga strože kažnjavati. Preventivne mjere su prije svega odgoj i obrazovanje te u tom smislu uvođenje građanskog odgoja. Rijeka, koja je prva od svih gradova uvela građanski odgoj, već nakon kratkog vremena primjene pokazala je rast svijesti o toleranciji među mladima. Rast svijesti o toleranciji je prvi korak ka suzbijanju i prevenciji govora mržnje. Međutim ni to nije dovoljno. Vladajuća većina mora jasno pokazati svojim djelovanjem, od izmjena Kaznenog zakona te nedvosmislene zabrane ustaških pozdrava i znakovlja pa do uklanjanja naziva ulica i trgova što nose imena osoba koje su potpisivale rasne zakone, da neće tolerirati desni ekstremizam i govor mržnje.

>>> Grbin o intrigama oko stranačkoga šefa: Uljanik, Ina, ovrhe... važnije su mi teme od Bernardićevog fejsa <<<

U HDZ-u tvrde da odgovornost za radikalizaciju ima i ljevica, zbog primjerice izjave Kreše Beljaka o iseljenicima, ali i tajno snimljenog razgovora koji je tada predsjednik SDP-a Zoran Milanović 2016. vodio s braniteljima. O tom razgovoru je na press konferenciji u četvrtak govorio i Plenković.

Plenković je potpuno smetnuo s uma 'Kevine jame' ili govor gospodina Đakića koji je samo zbog imena pojedinih ministara u Milanovićevoj vladi govorio da je to više srpska nego hrvatska vlada. Zar takve riječi nisu imale utjecaja na porast ekstremizma i govora mržnje? O plinskim bocama, šatoru i porukama koje su dolazile iz njega da ne govorim. Međutim ako politiku svedemo na prepucavanje i traženje toga tko je bio prvi, onda nećemo riješiti problem koji je pred nama. Umjesto osnivanja povjerenstva, što u pravilu činiš kada ne želiš riješiti problem, mi smo spremni na suradnju oko konkretnih poteza kojima doista možemo suzbiti uzroke nasilničkog ponašanja. Napadi po kafićima i ulicama, bacanje ljudi u more zato što su iz Srbije, napad na gej parove - to se godinama događa, ali je HDZ od toga uvijek okretao glavu u drugom smjeru. Reakcija se dogodila kada je metak pogodio policajca pred zgradom Vlade. I to je tužno. Jer je trebao pucanj da u Vladi i HDZ-u shvate da se treba nešto napraviti.

U svojim izjavama u kojima je, osim Plenkovića, predsjednik Milanović prozvao analitičare i saborske zastupnice, prozvao je i vas. Jeste li se nakon toga čuli s Milanovićem? Je li vam, kako je to na press konferenciji ustvrdio premijer, Milanović začepio usta?

Svojim istupima, koji se svakoga dana redaju kao na traci, i predsjednik Republike i predsjednik Vlade zauzeli su čitav javni prostor i zbog njihovog nadmetanja danas ne možemo raspravljati o ozbiljnim problemima ove zemlje. Ova razmjena uvreda, ova retorika koju koriste strana mi je i žao mi je što zbog toga mnoge stvari o kojima govorimo ne dolaze do izražaja i to naprosto nije dobro. Umjesto da razgovaramo o tome kako unaprijediti sustav javne nabave da smanjimo mogućnost koruptivnih radnji, mi se bavimo plamenim jazavcima, šmrkavcima i tako dalje... O privatnim razgovorima s drugima nije red govoriti, a je li mi predsjednik Republike začepio usta, procijenit će građani, ne Plenković.

Nakon vašeg izbora za predsjednika SDP-a provođenje prvih nekoliko odluka proteklo je burno. Je li sada ipak nastupilo primirje u SDP-u?

U SDP-u nije došlo do primirja, u SDP-u je došlo do promjena. Te su promjene provedene na našim unutarstranačkim izborima. Članice i članovi SDP-a dali su podršku onima koji su godinama govorili da se stvari u SDP-u rade krivo i da ih treba promijeniti. Dobili smo veliki mandat i izuzetnu čast, ali isto tako i odgovornost da ono što smo prezentirali doista počnemo provoditi u praksi.

Nakon prve sjednice kluba zastupnika, na kojoj je odbijen inicijalni prijedlog kadrovskih promjena u Saboru, bivšeg predsjednika stranke Davora Bernardića prozvali ste da je nekorektan i da od stranke želi raditi show. Jeste li razgovarali s njim nakon svega?

Razgovarao sam sa svim članicama i članovima kluba zastupnika, ali kao i u slučaju Milanovića, tako niti ovdje o sadržaju pojedinog razgovora neću govoriti.

Do nekih izmjena u Saboru ipak je došlo, no do izmjena u saborskim odborima, poput onog za unutarnju politiku, u kojem bi umjesto Nikše Vukasa trebao sjediti Siniša Hajdaš Dončić, nije došlo. Hoćete li i dalje inzistirati na tom prijedlogu?

Napravljene su određene promjene u radu kluba zastupnika. Promijenjena je osoba koja će voditi klub, promijenjen je dio potpredsjednika kluba, kao i potpredsjednik Sabora. O potrebi daljnjih promjena razgovarat ćemo na stranačkim tijelima i u klubu zastupnika.

Što će biti sa slučajem Željka Sabe, koji je izabran u Predsjedništvo, a sada je stavio mandat u mirovanje? Dolazi li novi član Predsjedništva umjesto njega?

Kolega Sabo je na prvoj sjednici Predsjedništva SDP-a pozvan da postupi u skladu sa Statutom i on je svoj mandat u Predsjedništvu i na čelu Županijske organizacije stavio u mirovanje dok traje kazneni postupak. Na sljedećoj sjednici Predsjedništva razgovarat ćemo o tome što je on učinio i dogovorit ćemo se oko daljnjeg postupanja. Do sjednice Predsjedništva ne mogu konkretnije govoriti o odnosu prema kolegi Sabi i mirovanju njegova statusa.

Zašto je Sabo problem, a Vinko Grgić nije? Dojam je da se SDP nije dovoljno glasno distancirao od Grgića, SDP-ova gradonačelnika Nove Gradiške koji je uhićen u aferi Janaf.

Tko je rekao da Vinko Grgić nije problem? Stranka se čim je objavljeno da se protiv njega vodi postupak i nakon toga jasno ogradila od svih koji su činili kaznena djela, pogotovo koruptivna kaznena djela. Međutim ja s kolegom Grgićem, za razliku od kolege Sabe, u ovom trenutku ne mogu razgovarati. Prije poduzimanja bilo kojih daljnjih koraka mislim da je minimum kolegijalnosti taj da razgovaram s kolegom, članom stranke i saborskim zastupnikom, a koji je podnio ostavku na mjesto gradonačelnika Nove Gradiške. Nakon tog razgovora odlučit ćemo što i kako dalje.

SDP će se sada morati brzo aktivirati kako ne bi došlo do dodatnog pada rejtinga. Koji će biti prvi zakonski prijedlog što ćete ga ponuditi u Saboru?

SDP već sada ima inicijative koje su u proceduri, poput Zakona o pobačaju, a sudjelovali smo i u nizu inicijativa koje je poduzela čitava oporba. Jedna od njih je ocjena ustavnosti Poslovnika, a s Klubom zastupnika lijevo-zelenog bloka uputili smo zakonske prijedloge koji se odnose na ovrhu. Nažalost, ovog tjedna ponovno su počeli ovršni postupci, a Vlada nije pokazala ni najmanju volju pomoći svojim građanima. Posebno je ironično to što u trenutku u kojem je građanima poslana poruka da se dugovi moraju plaćati Vlada za svoje dugove prema veledrogerijama traži odgodu plaćanja i dodatni moratorij, pa i po cijenu toga da građani u bolnicama ne mogu dobiti lijekove. Takvo različito ponašanje naprosto je katastrofa i to se ne smije događati. I dalje mislim da ima vremena za usvajanje našeg prijedloga o ovrhama, ima vremena za produljenje moratorija, a taj period koji ćemo dobiti treba iskoristiti za uvođenje mjera koje će omogućiti da se postojeći dugovi građana plate na rate, ali i da donesemo ozbiljan Ovršni zakon, što će konačno odgovoriti na neke goruće probleme naplate potraživanja koji se tiču potrošačkih odnosa. No nije dosta promijeniti Ovršni zakon, već treba promijeniti i redoslijed obračunavanja kako se glavnica ne bi plaćala nakon kamata, a treba i konačno urediti rad agencija za naplatu dugova.

  • +21
Peđa Grbin Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Stigne li se SDP uz sve probleme koje ima i evidentnu podijeljenost konsolidirati do lokalnih izbora?

Činjenica je da postoji puno aspekata funkcioniranja SDP-a koje je potrebno popraviti, ali isto tako je činjenica da je SDP puno jači nego što se to čini na prvi pogled. Uvjeren sam da će se stranka konsolidirati i puno prije lokalnih izbora te da ćemo na njih izaći i polučiti daleko bolji rezultat nego što mnogi to očekuju.

Jeste li spremni preuzeti odgovornost i eventualno podnijeti ostavku ako ti rezultati ne budu dobri?

Danas će biti tri tjedna od trenutka u kojem sam izabran za predsjednika SDP-a, a već me pitate o ostavci?

Hoće li SDP imati svog kandidata za Zagreb ili će podržati nekog drugog, kao prošli put Anku Mrak Taritaš?

SDP će sigurno imati svog kandidata za Zagreb, ali to što je netko SDP-ov kandidat ne znači nužno da će biti i član SDP-a. Operativni sastanci vodstva stranke s gradskom organizacijom u Zagrebu su održani, definirani su rokovi za pripremu za izbore i očekujem da ćemo vrlo skoro izaći s planom i provesti razgovore s potencijalnim koalicijskim partnerima te prezentirati građanima Zagreba jasnu alternativu postojećoj korumpiranoj vlasti.