Osim što predsjednik prema ustavu izravno imenuje manji broj zastupnika u oba doma parlamenta, Nacionalna demokratska stranka (NDP) predsjednika Hosnija Mubaraka u lipnju je osvojila najviše mjesta u gornjem domu (vijeće Šura), a jednako se očekuje i u utrci za 508 mjesta donjeg doma, Narodne skupštine, a to se ponavlja desetljećima.

Analitičari stoga ne očekuju iznenađenja, no zanima ih koliko je prostora vlada spremna dopustiti Muslimanskoj braći, glavnoj oporbenoj stranci islamističke orijentacije, te drugoj oporbi prije predsjedničkih izbora 2011, za koje datum održavanja još nije utvrđen, piše agencija Reuters.

Osim datuma nepoznato je i hoće li se 2011. opet natjecati 82-godišnji Mubarak, na vlasti gotovo 30 godina, koji se nije izjasnio ni o kandidaturi niti je imenovao nasljednika ako se odluči povući.

Iako zakonom zabranjena, Muslimanska braća najjači su oporbeni blok u Narodnoj skupštini, a zabranu zaobilaze natječući se kao nezavisni kandidati.

U lipnju Braća nisu izborila nijedno mjesto u Šuri, ali su 2005, osvojila 88 mjesta u Narodnoj skupštini i postala druga najjača stranka. Vlada je tada počela pritvarati njihove čelnike te istaknute članove, a i ova je kampanja protekla u sukobima snaga reda s Braćom čijih je pristaša uhićeno 1.300, tvrde njihovi izvori.

Drugu oporbu čine nacionalističko-liberalna Al-Vafd, najstarija stranka u Egiptu, koja je 2005. imala samo pet mjesta, no sada pod novim poslovno orijentiranim vodstvom želi povratiti utjecaj.

Ljevičarska Nacionalna progresivna unionistička stranka oslabljena je od pada Sovjetskog Saveza. Slabe su i Naseristička stranka koja promiče arapski nacionalizam i socijalizam u duhu egipatske revolucije 1952. te stranka Al-Ghad (sutra).

Egipatska vlada obećala je da će ovi izbori biti slobodni i pošteni i odražavati volju naroda, no skupine za ljudska prava optužuju je za pritvaranje oporbenih kandidata i gušenje medijskih sloboda.

Međutim, unatoč traženju drugih zemalja, napose Sjedinjenih Država, egipatska vlada protivi se stranim promatračima. Domaće nevladine udruge, koje bi trebale nadgledati izbore, zaprijetile su bojkotom, nezadovoljne brojnim ograničenjima što ih vlasti nameću njihovu osoblju na izbornim mjestima, piše agencija AFP.

Idući saziv parlamenta imat će više mjesta od prethodnog, jer je 64 novih zastupničkih mjesta stvoreno isključivo za žene, koje su i ranije raspolagale s manjim brojem zastupničkih mjesta.

S više od 81 milijun stanovnika, Egipat je najmnogoljudnija arapska zemlja te promatrači redom ističu kako bi svako jačanje demokracije djelovalo kao pozitivan primjer za arapski svijet.

Parlamentarni izbori, međutim, smatraju se tek ispitom za mnogo važnije predsjedničke 2011, piše njemačka agencija dpa, a Reuters podsjeća da je prve predsjedničke izbore s više kandidata Egipat održao 2005. čime je ukinuo praksu referenduma na kojem su birači glasali za jedinog ponuđenog kandidata.

No i 2005, unatoč bolesti, glatko je pobijedio Mubarak koji vlada od 1981. Iako je sam bio potpredsjednik u vrijeme kada je ubijen Anvar el Sadat, sam nema potpredsjednika i mnogi su Egipćani uvjereni da će, ako otac odustane, u utrku krenuti njegov 46-godišnji sin Gamal.

Drugi su mogući nasljednici visoki vojni časnici. Otkako je u Egiptu svrgnut kralj 1952. godine, svi odreda predsjednici bili su iz te kategorije, pa i sam Mubarak.

Bivši direktor UN-ove agencije za atomsku energiju Mohamed ElBaradei ranije je naznačio da bi se mogao kandidirati, no kampanja mu je onemogućena ustavom koji nezavisnom kandidatu nameće podršku 250 izabranih predstavnika u oba doma parlamenta i lokalnim vijećima. To je neostvarivo, jer svim tim tijelima dominira NDP. Navodno je ElBaradei pozvao na bojkot izbora za Narodnu skupštinu.