Bez spominjanja poplava koje su pogodile Hrvatsku, Srbiju i BiH nije mogao proći ni sastanak izaslanstava nacionalnih parlamenata država Jugoistočne Europe u Parlamentarnoj skupštini OESS-a, koji se održao u Saboru. Predstavnici triju država složili su se oko toga da prvo treba pomoći i zbrinuti unesrećene, a da se kasnije može analizirati je li bilo propusta i kako zemlje regije zajednički mogu spriječiti ponavljanje ovakvog tragičnog scenarija
'Kada su u pitanju elementarne nepogode, onda je teško reći što se moglo, a što nije učiniti. To se uvijek može na miru poslije analizirati. Naravno, pametan čovjek misli unaprijed, ali nikada nije dovoljno pametan da ga priroda ne iznenadi. To je bilo i u ovoj situaciji. Nemam sve podatke, detalje katastrofe koja je zadesila i Hrvatsku i susjedne zemlje. Nadam se da će sljedeće razdoblje dati dovoljno elemenata da možemo ubuduće poduzeti sve kako bismo smanjili rizike od ovakvih nepogoda', kazao je odgovarajući na pitanja novinara predsjednik Sabora Josip Leko
Što se tiče zahtjeva za pomoć EU-a za sve tri zemlje, Hrvatsku, BiH i Srbiju, što je premijer Milanović jučer najavio, Leko je rekao da će Hrvatska tražiti pomoć jer je članica. 'Za susjede ćemo tražiti jer smo jako povezani, posebno kada je riječ o prirodnim katastrofama ili elementarnim nepogodama', poručio je Leko.
Da se neke stvari ipak moraju mijenjati, smatra predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović.
'Nagađati je li se moglo više učiniti, mislim da nije pitanje koje bi trebalo otvarati, nego trebamo sada misliti kako zbrinuti svaku od obitelji koje su danas izložene, odnosno puno važnije čak i od toga je kako im sutra osigurati da se vrate u jedan normalan život... Ja sam siguran da što se tiče BiH, tu se ne možemo dijeliti, jer je Sava sve povezala u jednom trenutku', kazao je Čović.
Ovakvu katastrofu, dodaje, bilo je teško predvidjeti. 'Kada ovaj posao zbrinjavanja i sigurnosti ljudi ostavimo iza sebe, trebamo se posvetiti analizi toga što napraviti ubuduće svi zajedno, jer očito ovu rijeku treba ukrotiti za jedno dulje vrijeme, a to možemo samo svi zajedno. To je jedan megaprojekt. Vidjet ćemo kada se zbroje štete, ne samo ljudski životi, nego i ovo sve drugo što je bilo, da su to razmjeri koje evidentno ne može napraviti BiH sama, a vjerujem ni Hrvatska pa ni Srbija', kazao je Čović.
Ova tragedija bila je i lekcija za političare, smatra Dijana Vukomanović, voditeljica Izaslanstva Narodne skupštine Republike Srbije u Parlamentarnoj skupštini OESS-a.
'Zadaća broj jedan je ta da treba preventivno djelovati, što kvalitetnije graditi nasipe. Lekcija broj dva - ne može se kriviti samo republička centralna vlast, jer isto tako i lokalna samouprava treba koristiti namjenski sredstva koja su usmjerena za čišćenje i redovno održavanje kanala. Treće pitanje je globalno, to je pitanje klimatskih promjena koje mi vidimo na svim kontinentima. Ovo je jako bolna lekcija plaćena i ljudskim životima i velikim materijalnim razaranjima, ali istovremeno i lekcija koja ujedinjuje i koja govori da će ključna politička agenda u ovom 21. stoljeću biti borba za hranu i borba za energiju', kazala je Vukomanović
