‘Sada znamo sa sigurnošću da je veliki požar trgovačkog centra Marywilska u Varšavi rezultat podmetanja koje su naručile ruske specijalne službe. Neki od izvršitelja su već uhićeni, ostali su identificirani i u bijegu. Sve ćemo ih pronaći!’, izjavio je Tusk 11. svibnja.

Dan kasnije, ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski rekao je za BBC: ‘Imamo dokaze da su angažirali ljude koji žive u Poljskoj, kontaktirali ih putem Telegrama i platili im da zapale ovaj veliki trgovački centar.’

Ovaj slučaj, kako piše Politico, samo je dio šireg trenda u kojem ruske službe koriste tzv. ‘freelancere’ – obične civile, sitne kriminalce i privremene suradnike – za izvođenje sabotaža i prikrivenih napada diljem Europe.

‘Freelancerska agresija’: sabotaže bez profesionalnih agenata

Ovaj novi model ruskih operacija stručnjaci nazivaju ‘freelancerska agresija’. Umjesto slanja profesionalnih operativaca, ruske službe regrutiraju ljude preko aplikacija poput Telegrama, Vibera i WhatsAppa, nudeći im novčanu naknadu za izvršavanje jednostavnih, ali destruktivnih zadataka.

Primjerice, u veljači 2024., uoči njemačkih saveznih izbora, stotine automobila u više gradova bile su sabotažne mete – blokirane su im ispušne cijevi, a na prozorima su se pojavili plakati s likom tadašnjeg vicekancelara Roberta Habecka i porukom ‘Budite zeleniji!’. Iako se činilo da je riječ o političkom performansu, ispostavilo se da su počinitelji bili lokalni kriminalci, angažirani od ruskog agenta za po 100 eura po automobilu.

Eksplozivne pošiljke kao testna faza

U srpnju 2024., u skladištu DHL-a u Leipzigu eksplodirala je pošiljka. Ubrzo su slični incidenti zabilježeni u Varšavi i Birminghamu. Istraga je pokazala da je pošiljatelj bio muškarac iz Vilniusa koji je poslao pakete s naizgled bezopasnim sadržajem – kozmetikom, masažerima i seksualnim pomagalima. No neki od paketa eksplodirali su tijekom transporta.

Prema Politicu, ovo nije bio pokušaj napada, već testiranje logističkih ruta za slanje eksplozivnih naprava. Dva mjeseca kasnije, trojica Ukrajinaca pokušala su provesti sličnu operaciju u Njemačkoj, što ukazuje na sustavan pristup. Prema sigurnosnim izvorima, napade je koordinirao ruski GRU.

Napadi na britanski teritorij: mete povezane s premijerom

U travnju 2025., niz požara zahvatio je objekte povezane s britanskim premijerom Keirom Starmerom. Britanska policija uhitila je dvojicu Ukrajinaca i jednog Rumunja, dok se za ostalima još traga. Jedan od osumnjičenih bio je student iz Ukrajine koji je studirao u Canterburyju i povremeno radio kao građevinski radnik i model.

‘Ako obični student i model može biti iskorišten kao agent Kremlja, onda to može biti bilo tko’, zaključuje se u Politicu. Upravo ta nepredvidivost čini ovaj model izuzetno opasnim.

Prikriveni operativci: brzo angažiranje, brza zamjena

Direktor britanske sigurnosno-obavještajne agencije MI5, Ken McCallum, izjavio je u listopadu: ‘Najveći zaokret ove godine vidljiv je u tome što ruske državne strukture sve češće koriste posrednike – privatne obavještajce i kriminalce iz Ujedinjenog Kraljevstva i trećih zemalja.’

Taj model omogućuje Moskvi da izbjegne izravnu odgovornost, jer angažirani izvršitelji nemaju formalnu vezu s ruskim institucijama. Oni su brzo regrutirani, izvrše zadatak i nestanu iz sustava.

Sigurnosni izazov za otvorene demokracije

Za razliku od autoritarnih režima koji imaju punu kontrolu nad kretanjem svojih građana, zapadne demokracije oslanjaju se na otvorenost, slobodu i suradnju. Upravo to ih čini ranjivima.

Sigurnosne službe pozivaju na pojačani oprez, nadzor i prijavu sumnjivih aktivnosti, ali priznaju da su ovakvi napadi iznimno teški za predviđanje i sprječavanje.

Ono što dodatno zabrinjava jest činjenica da Rusija nije jedina zemlja koja primjenjuje ovaj model. I druge neprijateljske države uče iz ovog pristupa i prilagođavaju ga vlastitim ciljevima.