'U Velikoj Britaniji nema jodirane soli, 69 posto testirane školske djece u enormnom je deficitu joda. To je potencijalno ogromno tržište i prepoznao sam njegove potrebe', priča o svojim poslovnim počecima Damir.

Prema njegovim riječima, jodirana voda je jedini takav oblik joda patentiran u svijetu, sa sva četiri oblika, koji se vrlo lako apsorbira, stabilan je i ne gubi svojstvo kao pri termičkoj obradi ili prilikom stajanja.

'Riječ je o unikatnom jodu sa svim njegovim svojstvima. Zahvaljujući tehnologiji i jednostavnom pristupu, kojom se taj jod ubacuje u vodu, dobiti smo proizvod kakvog nema', kaže Damir.

Napominje i da je proizvodnja olakšana jer se može koristiti postojeća prirodna voda neke države, što pojednostavljuje proizvodnju i distribuciju.

'Takav proizvod je potreban u velikoj većini država i bilo bi nehumano prezentirati ga kao neku luksuznu vodu s karbonskim otiskom, na što se danas posebno obraća pažnja. Cijena jodirane vode u rangu je, primjerice, vode obogaćene magnezijem', ističe Damir.

Glavna proizvodnja je i dalje u Litvi, iako je prvotno počela u Ukrajini. Na stvaranju ovog jodiranog proizvoda radili su vrhunski ukrajinski akademici predvođeni profesorom, sudionikom u akcijama čišćenja Černobila, koji je preživio zahvaljujući dovoljnoj količini joda. Ukrajinci su, kaže Damir, veliki potrošači joda pa ga stavljaju čak i u alkoholna pića i u suhomesnate proizvode.

Dobro je poznato da nedostatak joda utječe na bolesti štitnjače. Broj oboljelih kontinuirano raste, a bolest štitne žlijezde, nakon dijabetesa, najraširenija je bolest endokrinog sustava. Procjenjuje se da je u svijetu dvije milijarde oboljelih od nekog poremećaja štitnjače, a od toga broja je 285 milijuna školske djece. U Hrvatskoj godišnje od karcinoma štitnjače oboli između 450 i 500 ljudi.

'Broj oboljelih od karcinoma štitnjače u posljednjih pola stoljeća narastao je pet puta. Najčešće bolesti su gušavost, pojačana funkcija ili hipertireoza, smanjena funkcija ili hipotireoza, upale štitnjače i tumori', kaže akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču, voditelj Referentnog centra za bolesti štitnjače.

Prema njegovim riječima, potrebno je hranom unijeti oko jedan milligram joda tjedno, kako bi se stvorila normalna količina hormona, a 'najveća količina joda nalazi se u ribi, mlijeku, jajima, a manje u voću i povrću', ističe akademik Kusić, inicijator novog Zakona o jodiranju soli kojim je povećana količina joda u soli.

Premda se smatra da je Hrvatska zemlja s dostatnim unosom joda, studija akademika Kusića iz 2009. godine ukazuje na nedostatak joda u 22,3 posto školske djece, od čega je kod 15 posto djece teški deficit joda.

'Imamo gotovo milijun ljudi u Hrvatskoj s nedostatkom joda. Preko 50 posto trudnica u prvom tromjesečju trudnoće ima nedostatak joda, prijeko potrebnog za razvoj fetusa… Najveći uzrok neplodnosti u muškaraca i žena je također nedostatak joda. Iz istog razloga i djeca imaju znatno niži kvocijent inteligencije, a veći nedostatak joda glavni je uzrok mentalne retardacije. Dugoročno to ostavlja posljedice, to košta zdravstvo enormne novce, a može se prevenirati. Stanje je alarmantno i treba to iznijeti u javnosti. Pričamo o javno zdravstvenom problemu koji je prikriven i gdje nitko ništa ne poduzima', kaže Damir.

Konzumiranje vode svakako bi pomoglo u prevenciji, no za to je prvenstveno potrebna promjena kulture življenja, promjena prehrane u vrtićima i školama, što Damir smatra svojim osnovnim ciljem.

'Vratio sam se u Hrvatsku jer je smatram najboljom državom za život svoje obitelji. Upravo zato se borim za rješavanje ovog zdravstvenog problema kako bi naša djeca bila uspješnija, kako bismo im stvorili osnovu za bolju budućnost', kaže Damir.

S distribucijom vode tek su na početku, no u osvješćivanju javnosti stigli su dalje. Kako bi ukazali na postojeći problem, u suradnji s Bioleptirom, udrugom za pomoć i potporu oboljelima od bolesti štitnjače, a pod pokroviteljstvom Hrvatskog olimpijskog odbora, prošle godine su organizirali vožnju biciklima do Londona. Ove godine odlazak u Zagreb, a sljedeće godine planiraju do Brna, u Češku.

'Sportaši imaju posebnu potrebu za jodom jer se uslijed teških treninga više troši. Probleme sa štitnjačom imali su naši prvaci, Ivica i Janica Kostelić, Blanka Vlašić i drugi. Plivači su također ugrožena skupina, posebice zbog klora u bazenima koji se apsorbira u tijelo, kaže Damir.

Prema njegovim riječima u pripremi je jedan komercijalan program kojim ta voda ne bi koštala puno. O započinjanju same proizvodnja u Osijeku još se razmišlja jer za to trebaju novčana sredstva, ali i razumijevanje lokalne vlasti da se voda distribuira, prvenstveno u škole.

'Znanstveno je dokazano da povećanim unosom joda djeca ne bi bila hiperaktivna, imali bi više pažnje, bolje bi učili, što bi olakšalo obrazovni proces i nastavnicima i roditeljima', kaže Damir.

Trenutno je u pripremi i program promjena prehrane u vrtićima, kaže Damir, što planiraju realizirati, osim s Gradom Osijekom, i u suradnji s poznatom nutricionisticom Anitom Šupe. Njena knjiga 'Istina i laži o hrani' polučila je veliki uspjeh i interes u javnosti, a autorica će tu knjigu donirati svim nadležnim institucijama kako bi što bolje sagledali problematiku pravilne prehrane.

'Poradit ćemo i na suradnji s liječnicima, iako se i tu susrećemo s poteškoćama. Nažalost, svi se okreću komercijalnom načinu rada i raznoraznim lijekovima koji u konačnici nisu ni jeftini. Potrebno je prije svega poraditi na prevenciji kako bi se spriječio nastanak bolesti', smatra Damir.

Onima koji se odluče za takav način prevencije, pomoći će bočice jodirane vode Vividwater koje će u uskoro zauzeti mjesto na policama hrvatskih trgovina.