Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planira tijekom ove godine s 97 milijuna kuna sufinancirati projekte energetske učinkovitosti u zgradarstvu, a dio tog novca moći će dobiti i građani koji će se posredstvom jedinica lokalne samouprave ili upravitelja zgrada moći kandidirati za natječaje Fonda
Sredstva će se, između ostalog, davati za obnovu fasada, toplinsku izolaciju, termoizolaciju krova, zamjenu stare stolarije, ali i za ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. U Fondu očekuju raspisivanje natječaja početkom ožujka.
Cilj mjera energetske učinkovitosti je smanjenje ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini, čime se izravno utječe na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, te duži životni vijek zgrade, a doprinosi i zaštiti okoliša.
Uštede koje se mogu postići obnovom fasada ovise o nizu čimbenika, poput trenutačnog energetskog razreda zgrade, materijala od kojeg je zgrada izgrađena, lokacije, namjene korištenja i sl.
Primjerice, kod dvije kuće identične površine, od kojih je jedna građena od pune opeke i bez ikakve izolacije, a druga od šuplje 25-centimetarske cigle s toplinskom izolacijom od 10 centimetara, razlika u troškovima za grijanje može biti i do šest puta u korist potonje kuće.
Fond je već tijekom prošle godine sufinancirao 141 projekt povećanja energetske učinkovitosti u stambenim i nestambenim zgradama čija je ukupna vrijednost iznosila 377 milijuna kuna.
Građani koji su podnosili prijave na natječaje županija, gradova ili općina na čijem se području nalazi obiteljska kuća morali su, između ostalog, dostaviti dokaz o prebivalištu i vlasništvu nad objektom, te posjedovati odgovarajući pravomoćni akt kojim je dopušteno građenje obiteljske kuće u kojoj se planira provedba projekta.
Od Fonda su dobili do 40 posto sredstava u odnosu na opravdane troškove ulaganja, ali ne više od 30.000 kuna po projektu, dok je najmanje 10 posto sredstava osigurala jedinica lokalne samouprave iz svojeg proračuna.
Upraviteljima više stambenih zgrada, koji su u ime suvlasnika podnosili ponudu, Fond je subvencionirao kamate na kredite do 800.000 kuna po projektu. Novim Fondovim programom sufinanciranja energetske obnove višestambenih zgrada taj će se iznos ove godine povećati, tako da će se davati do 40 posto opravdanih troškova, najviše do 1,4 milijuna kuna po projektu.
Energetskom obnovom starih zgrada, posebice onih građenih prije 1980. godine, može se uštedjeti na potrošnji toplinske energije i više od 60 posto. U sklopu sufinanciranja projekata energetske učinkovitosti u zgradarstvu prošle godine je sredstvima Fonda obnovljeno 55 dječjih vrtića i škola čija izgradnja ne zadovoljava današnje standarde.
Jedan od oglednih primjera je rekonstrukcija srednje škole u Koprivnici, koja je prije obnove bila u energetskom G razredu i godišnje trošila 426 kWh po četvornom metru. Nakon građevinskih zahvata ušla je u energetski B razred s potrošnjom od 54 kWh, što znači poboljšanje za čak pet energetskih razreda.
Trošak grijanja je u prosjeku manji 55 do 60 posto, što je golema financijska ušteda, pogotovo jer je škola u zimskom razdoblju za plin mjesečno plaćala i po 300.000 kuna. Zanimljiv primjer je i obnova učeničkog doma i srednjih škola u Varaždinu gdje je zamjenom stolarije i obnovom fasada potrošnja energije smanjena za 70 do 85 posto.
Fond će također nastaviti sa sufinanciranjem energetskog certificiranja. Očekuje se veliki interes budući da je tijekom prošle godine s 27,8 milijuna kuna sufinancirana izrada energetskih pregleda za 2226 javnih i stambenih zgrada, kao i da ove godine sve nekretnine koje se oglašavaju za prodaju moraju istaknuti energetski razred objekta.
