Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj se provincijaliziraju, piše Der Standard. Hrvatske stranke još uvijek ne djeluju dovoljno unutar političkih grupacija u Europskom parlamentu, nego se povezuju po načelima domaće politike pa tako zajedno na izbore izlaze socijaldemokrati i liberali iako su na razini EU-a te dvije liste odvojene.

Jedini cilj na izborima za Europski parlament jest osvojiti mjesto više - od sveukupno 11 koliko je predviđeno za Hrvatsku - u odnosu na grupaciju političkih protivnika, koje predvode SDP odnosno HDZ.

Der Standard citira i političkog analitičara Davora Gjenera koji kaže da se 'Hrvati još uvijek ne osjećaju kao dio EU-a' te ne isključuje da su mogući prijevremeni parlamentarni izbori, koji bi se održali krajem ove godine, paralelno s predsjedničkima. Bečke novine konstatiraju da je 'situacija u Hrvatskoj vrlo nestabilna', između ostaloga zbog 'ogromnog budžetskog deficita', a 'strukturne reforme izostaju već godinama'.

Napominje se i kako su se u vladajućem SDP-u stvorile tri suprotstavljene frakcije - jedna je okupljena oko premijera Zorana Milanovića, druga oko predsjednika Ive Josipovića i ministra financija Slavka Linića, a kao predvodnik treće navodi se ministar zdravlja Rajko Ostojić, za kojega piše da ima ambicija naslijediti Milanovića. 'Premijer je u međuvremenu toliko neomiljen u narodu da su ga zamolili za nemiješanje u kampanju za europske izbore', piše Der Standard i dodaje kako lijevo-liberalnu listu predvodi povjerenik EK-a Neven Mimica.

No problema ima i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, kojemu je na listi najveća zvijezda 'policajka Ruža Tomašić', koja je na prošlim izborima dobila najviše preferencijalnih glasova zahvaljujući 'desno-radikalnim izjavama', poput one da je 'Hrvatska za Hrvate, a svi ostali su gosti'. Tomašić na listi ne želi Europska pučka stranka (EPP), a sukobila se i s predstavnikom HDZ-a u Europskom parlamentu Davorom Ivom Steirom oko pregovora Srbije za ulazak u EU.