Perković kao i njegov bivši šef te čelnik jugoslavenske Službe državne sigurnosti Zdravko Mustač formalno su se usprotivili izručenju. Perkovićeva obrana najavila je, nakon odluke suca istrage - žalbu.

'Došlo je do različitih mišljenja, naime sud smatra da po zakonu o kaznenom postupku ne treba obrazlagati razloge za pritvor, tužilaštvo je smatralo drugačije i ja smatram drugačije. Pa ćemo iz tih razloga uložiti žalbu. A u narednom tjednu ćemo imati ključno ročište na kojem će se odlučivati da li će ga se izručiti ili ne', rekao je odvjetnik Josipa Perkovića, Anto Nobilo.

Dakle, ako sud utvrdi da postoji razlog za neizvršavanje uhidbenog naloga, Perković neće biti izručen. Među tim zakonom utvrđenim razlozima je i - zastara. 'Smatram da zastara nije nastupila, jer je za to kazneno djelo, prema onom zakonu koji je tada bio na snazi, propisana zastara u trajanju od 20 godina, jer se radi o teškom obliku kaznenog djela - ubojstva, a ona je prekinuta sredinom 90-ih postupanjem Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Kada dođe do prekida, prema tom starom zakonu - zastara počinje teći ispočetka. Dakle, prethodne godine kao da su obrisane', ustvrdio je za HTV dr. sc. Mato Palić s osječkog Pravnog fakulteta.

Prema stajalištu koje je nedavno zauzeo Vrhovni sud RH uopće nije potrebno ocjenjivati je li prema hrvatskom zakonu nastupila zastara, nego se izručenje odvija automatizmom.

U slučaju hrvatskog državljana kojeg je Slovenija tražila zbog prijevare, a za koju je zastara nastupila u Hrvatskoj, Vrhovni sud ocijenio je kako to nije zapreka za izručenje, piše Jutarnji list. Svoje uporište Vrhovni sud nalazi u članku 10. Zakona o pravnoj suradnji s državama članicama EU, pod naslovom 'Isključenje provjere dvostruke kažnjivosti'. Tamo stoji da se zastara prema domaćem kaznenom zakonu uopće neće propitivati za 32 kaznena djela, nego će se odmah izvršiti zaprimljena odluka stranih kaznenih tijela. Među tim djelima je i ubojstvo.