NEMA BUDUĆNOSTI

'Mediji su krivci za krizu u kojoj se nalazimo'

31.01.2013 u 23:40

Bionic
Reading

Da je kojim slučajem sinoćnjoj tribini 'Mediji i slobode između tržišta i politike', održanoj u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, u organizaciji Trećeg programa Hrvatskog radija, prisustvovao kakav maturant koji planira upisati novinarstvo, sasvim sigurno bi odustao od tog nauma

Jer kad pet gostiju, od čega troje sveučilišnih profesora, novinar s višegodišnjim stažom i glavni ravnatelj HRT-a, u svega dva sata iznese toliku količinu crnila shvatite da se tim poslom ne biste trebali baviti, a upitate se ima li i smisla pohađati fakultet s čijom diplomom jedini posao koji možete danas naći je onaj na burzi rada. Tamo se, naime, nalazi 750 nezaposlenih 'piskarala'.

'Mediji se danas nalaze u incestuoznom odnosu s politikom i ekonomijom i oni nisu dio rješenja za krizu u kojoj se nalazimo nego dio problema', smatra Sandra Bašić Hrvatin, profesorica na fakultetu humanističkih znanosti u Kopru.

Prema njenom mišljenju, dvadeset godina nakon uvođenja demokracije na ovim prostorima što se tiče medija ponovno smo na početku jer se ponovno moramo boriti za njihovu slobodu.

Boris Rašeta, novinar 24 sata, drži da je kriza, prvenstveno konvencionalnih medija, veća nego ikad i da se oni nalaze u slobodnom padu kojem se ne nazire kraj te predviđa da bi u narednom periodu veliku ulogu trebao odigrati javni RTV servis.

'Država je u nekom obliku trebala zadržati Vjesnik, ali da to bude kvalitetno napravljen list', kazao je Rašeta

Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti retorički se zapitala trebaju li oni na Fakultetu i dalje učiti kakvo bi novinarstvo trebalo biti ili ono što će ih dočekati u redakcijama jer svakodnevno se događa, kazala je, da studenti s diplomom dođu redakciju i onda shvate da ono što su učili nema veze sa stvarnošću.

Goran Radman
, glavni ravnatelj HRT-a, ponovio je tezu koja se od njega već mogla čuti, prema kojoj se hrvatsko društvo ne može oporaviti bez medija, i to prvenstveno bez HRT-a.

Zoran Kurelić, profesor na zagrebačkom FPZ-u, smatra pak kako će situacija u budućnosti biti samo gora i samo je, kaže, pitanje 'koliko će užas trajati'.