Nasilje, pljačke i napadi na javne institucije razotkrili su nemoć predsjednika koji se suočava s rastućim nezadovoljstvom građana, sve manjim političkim utjecajem i ograničenim mogućnostima za smirivanje situacije, piše Reuters.

Prosvjedi koji su zahvatili Francusku u subotu su eskalirali i ostavili za sobom opljačkane trgovine, zapaljene zgrade i oštećene javne ustanove. Macron se tako suočio s jednim od najtežih izazova završnice svojeg mandata: građani od države traže sve više, dok ona zbog financijskih ograničenja ima sve manje prostora za odgovor.

Kada je prije gotovo deset godina došao na vlast, Macron je obećavao razbijanje okoštale političke elite, ubrzavanje gospodarskih reformi i obnovu autoriteta države snažnijim predsjedničkim vodstvom. Danas, samo šest mjeseci prije kraja mandata, njegova je vlast ozbiljno oslabljena, parlament je podijeljen, a zemlja se suočava s financijskim pritiscima i nemirima koji dovode u pitanje sposobnost države da održi red.

Za razliku od prosvjeda Žutih prsluka 2018. i 2019. godine, kada je Macron pokušao smiriti nezadovoljstvo ustupcima vrijednima milijarde eura, sada ima znatno manje manevarskog prostora. Javne financije su opterećene, a rascjepkani parlament otežava donošenje odluka.

Kritike stižu i od bivših saveznika. Dio njih današnju političku blokadu povezuje s Macronovom odlukom da 2024. raspiše prijevremene parlamentarne izbore, nakon kojih je njegov politički položaj dodatno oslabljen.

‘Kraj ovog mandata spora je agonija’, napisao je na društvenoj mreži X Loïc Kervran, bivši zastupnik iz Macronova tabora. ‘Predsjednik je paralizirao zemlju svojom apsurdnom odlukom o raspuštanju parlamenta 2024. To je vjerojatno najgora odluka u povijesti Pete Republike.’

Le Pen se otvara put prema Elizejskoj palači

Politička kriza mogla bi najviše koristiti Marine Le Pen, čelnici krajnje desnog Nacionalnog okupljanja, koja se već ubraja među glavne favoritkinje predsjedničkih izbora 2027. godine. Nezadovoljstvo padom životnog standarda i strahovi zbog narušene javne sigurnosti mogli bi dodatno ojačati njezinu poziciju.

‘Le Pen više ne mora trošiti novac na kampanju’, rekao je Reutersu Jean-Baptiste Moreau, još jedan bivši Macronov zastupnik. ‘Pred njom nije samo otvoren put – pred njom je autocesta sa šest traka.’

Le Pen se u nedjelju obratila građanima videosnimkom, predstavljajući Macronovu administraciju kao vlast koja se raspada i sebe kao političarku sposobnu ponovno uspostaviti red.

Macron je u svojem kasnijem obraćanju javnosti ponudio malo konkretnih mjera i nije proglasio izvanredno stanje. U međuvremenu su se pljačke nastavile i drugu noć zaredom, čak i u bogatijim pariškim četvrtima, pa je premijer Sébastien Lecornu u ponedjeljak najavio uvođenje policijskog sata u pojedinim područjima.

Predsjednikovo obraćanje nije uvjerilo ni njegove političke protivnike ni nekadašnje saveznike. Bivši premijer Édouard Philippe, koji se priprema za vlastitu predsjedničku kandidaturu, javno je kritizirao Macronov odgovor.

‘Gospodine predsjedniče, sinoć sam vas slušao’, napisao je na X-u. ‘Poput milijuna Francuza, radije bih čuo odluke i inicijative za ponovno uspostavljanje reda.’

‘Našom zemljom treba upravljati’, dodao je.

No ni Philippe se ne uspijeva u potpunosti osloboditi povezanosti s Macronovom vlašću. Prema najnovijim anketama, u utrci za plasman u drugi krug predsjedničkih izbora ispred njega je radikalno lijevi političar Jean-Luc Mélenchon. Takav bi rasplet, prema anketnim projekcijama, mogao otvoriti put Le Pen do pobjede.

Sve glasniji pozivi na Macronov prijevremeni odlazak

Macronov ured objavio je u ponedjeljak da je predsjednik odbio ostavku ministra unutarnjih poslova te naložio preispitivanje mogućih propusta u prikupljanju obavještajnih podataka i pripremi policije za nerede. Taj potez dodatno je pojačao dojam da se vlada teško nosi s krizom.

Nemiri su uznemirili i financijska tržišta. Analitičari upozoravaju da nasilje povećava politički rizik u trenutku kada je Francuska već pod pritiskom zbog rastućeg javnog duga i jednog od najvećih proračunskih deficita u eurozoni.

Macron se tako našao između dvaju suprotstavljenih zahtjeva: financijska tržišta traže ograničavanje potrošnje, dok prosvjednici od države očekuju upravo suprotno – veća izdvajanja i konkretnu pomoć.

Unatoč pozivima političkih protivnika da ostane u zemlji, Macron je u ponedjeljak stigao u Kuvajt, u sklopu turneje po zemljama Perzijskog zaljeva. Cilj putovanja, prema njegovu objašnjenju, jest osigurati opskrbu gorivom i ublažiti dio gospodarskih pritisaka koji su pridonijeli rastu nezadovoljstva.

Međutim, putovanje nosi i političke rizike jer bi moglo dodatno učvrstiti dojam da predsjednik nije povezan s raspoloženjem građana. Posebno su mu se rugali zbog snimki na kojima je u petak navečer sa suprugom Brigitte bio na koncertu Céline Dion, samo nekoliko sati prije izbijanja nasilja. Kritičari su te prizore iskoristili kao simbol predsjednikove navodne udaljenosti od problema koji potresaju zemlju.

Nezadovoljstvo se širi i među ljudima koji su nekoć bili dio Macronova političkog kruga. Neki od njegovih bivših saveznika počeli su otvoreno raspravljati o mogućnosti da napusti dužnost prije isteka mandata.

Moreau, koji je s Macronom razgovarao u nedjelju, rekao je da mu je savjetovao da pripremi uredan prijevremeni odlazak kako bi se prekinula politička blokada i izbjeglo još šest mjeseci stagnacije.

‘Ne želi odustati, to nije u njegovu karakteru. Ali upravo bi to trebao učiniti za dobrobit zemlje’, rekao je Moreau.