Francuski predsjednik Emmanuel Macron kritizirao je u nedjelju želju za aneksijom Grenlanda koju je iskazao Donald Trump te je istaknuo "europsku solidarnost" s autonomnim danskim teritorijem tijekom posjeta tome arktičkom otoku
Macron je prvi strani šef jedne države koji je stupio na grenlandski teritorij nakon Trumpovih prijetnja aneksijom. U Nuuk je stigao oko 11:20 sati po lokalnom vremenu. Deseci Grenlanđana dočekali su ga mašući mu grenlandskim zastavicama.
"Ovamo sam došao izraziti solidarnost Francuske i Europske unije kada su posrijedi suverenitet i teritorijalni integritet ovog teritorija te govoriti o izazovima koji su pred njim, a to su gospodarski rast, klimatska kriza i obrazovanje", rekao je Macron u prisutnosti danske premijerke Mette Frederiksen i grenlandskog premijera Jensa-Frederika Nielsena.
Novinarima je kazao kako se ne slaže sa željom Donalda Trumpa o aneksiji toga autonomnog teritorija, istaknuvši da se "to ne radi među saveznicima".
vezane vijesti
Svoj posjet Grenlandu Macron je započeo posjetom danskoj fregati, a potom se sastao s danskim i grenlandskim čelnicima. Danska premijerka pozdravila je ovu "konkretnu demonstraciju europskog jedinstva".
Posjet hidroelektrani koju financira Europska unija morao se otkazati zbog lošeg vremena.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean Noel Barrot odgovorio je u nedjelju za RTL radio na pitanje o Macronovom posjetu da je Grenland europski teritorij te da je normalno da Europa i Francuska pokazuju svoj interes.
Dobrodošlica francuskom predsjedniku dijametralno je suprotna dočeku američkog potpredsjednika J.D. Vancea 28. ožujka, koji je bio primoran ograničiti se na posjet američkoj vojnoj bazu u Pituffiku, suočen s negodovanjem političara i javnosti zbog posjeta.
Stanovništvo Grenlanda čini 57.000 ljudi, uglavnom Inuita. Oni odbacuju svaku mogućnost da postanu dio Amerike, a i Danska ističe da Grenland "nije na prodaju".
Tijekom posjeta Grenlandu J.D. Vance je Dansku optužio da "ne čini dobar posao za narod Grenlanda", posebno kada su posrijedi ekonomska pitanja te da "nije zajamčila njegovu sigurnost".
Suočena s pritiskom sa svih strana Danska je najavila da će izdvojiti dvije milijarde eura za jačanje sigurnosti na Arktiku, a NATO će uspostaviti Centar za zapovijedanje i kontrolu zračnim operacijama (CAOC) u Norveškoj iznad Arktičkog kruga, dok Rusija nastoji učvrstiti svoju vojnu moć u regiji.
Nekoliko dana prije Macronova posjeta dva su francuska ratna broda plovila sjeverno uz Grenland kako bi se upoznala s operacijama na Arktiku. Dopuste li vremenske prilike Macron će i osobno svjedočiti sve snažnijem utjecaju globalnog zagrijavanja na ledenjak na planini Nunatarsuaq, koji se nalazi tridesetak kilometara od Nuuka.
Između 15. i 21. svibnja led se na Grenlandu otapao čak 17 puta brže od povijesnog prosjeka, što je rezultat rekordnoga toplinskog vala.
Francuska kani "ponovno znatno ulagati u znanja o tim ekosustavima", po uzoru na istraživača Paul-Émilea Victora, koji je proveo više ekspedicija na otoku, istaknula je Elizejska palača.
Grenlandske vlasti nedavno su klasificirale njegovo utočište - Bazni logor francuskih polarnih ekspedicija, izgrađen 1950. u zaljevu Quervain na sjeveru, kao povijesnu građevinu.
Za razliku od Danske, Grenland nije dio Europske unije, ali je uvršten na popis prekomorskih teritorija povezanih s EU-om.
"Ovo će biti prigoda za raspravu o najboljoj mogućoj arhitekturi, najboljoj mogućoj lokaciji i najboljem mogućem planu suradnje između Europske unije i Grenlanda", stoji u priopćenju Elizejske palače.
