ZABRINJAVAJUĆE AMERIČKO IZVJEŠĆE

Kina se naoružava samo zbog jednog cilja, a evo i kojeg

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 21.01.2019 18:01
  • Objavljeno 21.01.2019 u 18:01
Ilustracija / Kineska vojska na vježbi

Ilustracija / Kineska vojska na vježbi

Izvor: Profimedia / Autor: N. N.

Američka Obrambena obavještajna agencija (DIA) objavila je prošlog tjedna zabrinjavajuće izvješće koje otkriva koji su razlozi nagnali Kinu na nedavno započete ambiciozne vojne reforme i nabavu tehnologije potrebne za borbu u regionalnim sukobima za kontrolu nad teritorijima izvan središnjeg dijela najmnogoljudnije zemlje na svijetu

'Dugotrajan interes Pekinga da konačno iznudi ponovno ujedinjenje Tajvana s kontinentalnim dijelom Kine i spriječi svaki pokušaj Tajvana da proglasi nezavisnost primarni su pokretač modernizacije kineske vojske', navodi se u izvješću DIA-e pod naslovom 'Kineska vojna sila'.

Kako javlja CNN, u dokumentu koji je objavljen prošlog utorka ističe se kako je Peking uvjeren da će strane sile intervenirati u slučaju da Tajvan proglasi potpunu neovisnost, stoga je razvio čitav niz vojnih sustava za 'odvraćanje i osporavanje svake namjere za uspostavljanje strane regionalne sile'.

Kina je ranije Pentagonu jasno stavila do znanja kako neće trpjeti miješanje u vezi s Tajvanom, piše CNN prenoseći kinesko ministarstvo obrane.

Poruka Pentagonu

'Ukoliko netko pokuša odvojiti Tajvan od Kine, kineska vojska će učiniti sve što je potrebno za očuvanje nacionalnog jedinstva i suvereniteta te teritorijalnog integriteta', izjavio je Li Zuocheng, član Središnje vojne komisije Kine, u poruci namijenjenoj najviše rangiranom američkom mornaričkom zapovjedniku, admiralu Johnu Richardsonu, koji je prošlog tjedna boravio u četverodnevnom posjetu Tajvanu.

Prema procjenama DIA-e, Kina je prošle godine na naoružanje potrošila čak 200 milijardi dolara, što je, usporedbe radi, trostruko manje nego 2002. godine.

  • +2

Kineski nosač aviona

Izvor: Pixsell / Autor: *nepoznat*

U izvješću koje potpisuje ravnatelj DIA, general-pukovnik Robert Ashley, Kina primjenjuje niz različitih metoda kako bi nabavila naprednu tehnologiju i poboljšala vojne sposobnosti, iako pojedine zemlje nastoje ograničiti pristup toj tehnologiji zbog zabrinutosti za ljudska prava u najmnogoljudnijoj državi na svijetu.

Pribavljanje tehnologije

Kina je preusmjerila sredstva i napore kako bi na svaki mogući način osigurala potrebnu tehnologiju. Zakoni u zemlji prisilili su strane partnere u zajedničkim tvrtkama u Kini da daju svoju tehnologiju u zamjenu za ulazak na unosno kinesko tržište, a Kina koristi i druga sredstva kako bi pribavila potrebnu tehnologiju i ekspertizu', ističe Ashley.

Iako Kina troši znatno manje na obranu nego što su Sjedinjene Države investirale u iste svrhe 2018. godine (oko 700 milijardi dolara), u izvješću se navodi da je Peking u prednosti zbog činjenice da 'Kina nije morala ulagati u skupa istraživanja i razvoj novih tehnologija u podjednakoj mjeri kao i SAD'.

Kina je 'na pragu pribavljanja nekih od najmodernijih oružanih sustava na svijetu, a u pojedinim područjima već je vodeća u svijetu', navodi ravnatelj DIA-e, dodavši kako ga najviše zabrinjava 'približavanje trenutka u kojem će kinesko vojno čelništvo poručiti predsjedniku Xi Jinpingu da je sigurno u svoje sposobnosti'.

  • +6
  • +3

Kineski strateški bombarder H-6K

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

U zabrinjavajućem izvješću ističe se da veći dio kineskog raketnog arsenala može izravno pogoditi Tajvan, ali i da je Peking razvio nove oružane sustave, poput bombardera H-6 naoružanog krstarećim raketama CJ-20 sposobnim za gađanje udaljenijih ciljeva, kao što su američka vojna postrojenja na otoku Guam.

Oštra poruka Tajvanu

Pored toga, Kina je razvila ili nabavila široku lepezu naprednih platformi, uključujući podmornice, velike borbene brodove, raketne patrolne čamce, bombardere za napade na ciljeve na moru te obrambene sustave koji koriste nove i sofisticirane protubrodske krstareće rakete i rakete zemlja-zrak.

Podsjetimo, Xi je početkom siječnja pozvao Tajvan da odbaci nezavisnost i prigrli 'mirno ujedinjenje' s Kinom, upozorivši kako Peking u protivnom 'ne jamči odustajanje od primjene sile'.

'Zadržavamo pravo na tu mogućnost ukoliko bude potrebno', poručio je kineski predsjednik.

Reagirajući na prijetnje, tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen poručila je da otok 'nikad neće pristati na opciju jedna država - dva sustava'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!