Jedna od najviših dužnosnica EU-a rekla je u razgovoru za Sky News da Trump s pravom ističe kako bi europske zemlje trebale prestati uvoziti rusku naftu i plin. Gostujući u emisiji The World with Yald Hakim, Kallas je naglasila da „duboko žali” što se trgovina ruskom energijom među pojedinim državama članicama još uvijek nastavlja, prenosi Skynews.

Europska komisija predložila je zakon kojim bi se ruski uvoz nafte i plina potpuno ukinuo do 1. siječnja 2028., dok Bruxelles nastoji prekinuti višedesetljetne energetske veze s Moskvom nakon invazije Vladimira Putina na Ukrajinu. Većina europskih država prestala je uvoziti rusku sirovu naftu 2022., a ruska goriva 2023. No, Mađarska i Slovačka nastavile su s kupnjom sirove nafte.

Kallas, koja je i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, osvrnula se na Trumpov poziv za prekid energetske ovisnosti: „Naravno da je u pravu. O tome govorimo već neko vrijeme; ovisnost o ruskoj nafti i plinu zapravo pomaže financiranju rata.“

Postoje alternativna rješenja

Dodala je kako joj je „posebno žao” što sve članice nisu odustale od opskrbe iz Moskve, naglasivši da postoje alternativna rješenja: „Susjedne zemlje ponudile su im druge mogućnosti, i to se može provesti“, rekla je.

Bivša estonska premijerka smatra da Mađarsku i Slovačku, članice EU-a i NATO-a, ne bi trebalo sankcionirati, nego da bi trebale „ozbiljno graditi na alternativama koje nude njihovi susjedi, kako bi se riješile ruske nafte i plinam upravo onako kako je tražio predsjednik Trump“.

Neke zemlje povećavaju uvoz ruske nafte

U srijedu se Slovačka usprotivila pritisku da smanji kupnju ruske energije. Iz Bratislave poručuju da su spremni na razgovore, ali i da nije pravedno upirati prstom samo u njih, dok neke druge europske zemlje zapravo povećavaju uvoz iz Moskve.

Slovački ministar vanjskih poslova Juraj Blanár izjavio je da je licemjerno kritizirati njegovu zemlju kada je uvoz ukapljenog prirodnog plina iz Rusije u zapadnu Europu porastao za 30 % u posljednjih godinu dana. „Francuska, Španjolska, Nizozemska... pa vidite li da slika ipak nije crno-bijela?“ upitao je.

Donald Trump poručio je da su SAD spremne nametnuti energetske sankcije Rusiji, ali samo pod uvjetom da sve zemlje NATO-a prestanu kupovati rusku naftu i uvedu iste mjere. „Spreman sam uvesti velike sankcije Rusiji kada se sve zemlje NATO-a usuglase i prestanu kupovati rusku naftu“, napisao je američki predsjednik na platformi Truth Social ranije ovog mjeseca.

Na Općoj skupštini UN-a u srijedu je dodao: „Ako Rusija ne bude spremna sklopiti dogovor o okončanju rata, Sjedinjene Američke Države potpuno su spremne uvesti vrlo snažan paket tarifa, koje bi, vjerujem, vrlo brzo zaustavile krvoproliće.“ No, upozorio je da bi, da mjere budu učinkovite, „europske zemlje, svi vi ovdje okupljeni, morali učiniti isto i usvojiti identične korake“.

Strah od rasta globalnih cijena

Prihodi od prodaje energenata i dalje su glavni izvor sredstava Kremlja za financiranje rata, zbog čega su nafta i plin glavna meta zapadnih sankcija.

Ipak, dužnosnici i analitičari upozoravaju da bi strogo ograničavanje ruskog izvoza sirove nafte moglo izazvati rast globalnih cijena, što bi opteretilo zapadna gospodarstva i oslabilo javnu podršku sankcijama.

Prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog zraka, od 2023. godine Turska je, nakon Kine i Indije, treći najveći kupac ruske nafte među članicama NATO-a.