Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović obišli su u utorak LNG terminal u Omišlju te razgovarali o mogućoj energetskoj suradnji između Hrvatske i BiH i o Južnoj plinskoj interkonekciji, koja će povezati BiH s LNG terminalom na Krku
Jandroković je rekao da još puno toga treba učiniti, jer Hrvatska mora postaviti još 74 kilometara plinovoda, a BiH dvostruko više, ali postoje svi preduvjeti da se taj projekt u idućih nekoliko godina realizira.
"LNG je jedan od najvažnijih ili najvažniji infrastrukturni energetski projekt, koji je Hrvatsku stavio u poziciju regionalnog čvorišta i lidera kada je u pitanju opskrba susjednih zemalja, tako da se osim Hrvatske plinom opskrbljuju Mađarska i Slovenija. Radi se na tome da se povećaju kapaciteti kako bi se dodatno moglo opskrbiti Mađarsku i Sloveniju", rekao je Jandroković. Naglasio je da će, kada bude realizirana Južna plinska interkonekcija, jedan od kupaca s LNG terminala biti i BiH.
vezane vijesti
Čović je na novinarsko pitanje koliko je, kada je riječ o projektu Južne plinske interkonekcije kojeg podupire američki investitor, riječ o projektu koji ponajprije ide na ruku Amerikancima, a koliko je zapravo riječ o projektu koji je u ekonomskom i energetskom smislu važan za BiH, odgovorio da je riječ o strateškom interesu BiH.
"Južna plinska interkonekcija, taj projekt plinofikacije je strateški interes BiH, ne samo energetski, infrastrukturno i ekonomski, nego strateški u svakom smislu, prije svega u sigurnosti. Zbog toga je naše opredjeljenje bilo, kada smo dobili moguće partnerstvo iz SAD-a, da kompletnu aktivnost usmjerimo u tom pravcu. Završili smo prvu fazu, promijenili zakon na razini Federacije BiH, potpisali sporazum s Hrvatskom i sada ide sljedeći korak, a to moramo završiti sa SAD-om, kako bi se čitav proces aktivnosti oko tog strateškog projekta počeo realizirati", kazao je.
Uz to, rekao je, BiH mora snažno investirati u energetske kapacitete u BiH bazirane na tom plinu, koji sada simbolično zastupljen u BiH. Po njegovim riječima, za to će im trebati neko vrijeme da ovladaju tehnologijama, da se upoznaju s iskustvima te je uvjeren da će BiH ubrzano ići u realizaciju projekta, a američki partner uistinu naći svoj interes, kao i BiH. Čović vjeruje da će im za taj zahtjevan posao trebati 4 do 5 godina te da će se paralelno raditi na infrastrukturi, plinofikaciji i potrošnji.
Očekuje se povećanje iskorištenja kapaciteta terminala na 4,5 mlrd m3
Direktor LNG Hrvatska Ivan Fugaš je na pitanje o korištenju kapaciteta terminala rekao da se od ukupnog kapaciteta terminala od 6,1 milijardu prostornih metara plina na godinu, sada koristi kapacitet od tek 3,5 milijardi.
"Nakon što u sklopu povećanja kapaciteta Plinacro sagradi ostatak plinovoda, sljedeće godine povećat ćemo iskorištenje kapaciteta na 4,5 milijardi, a ostali kapaciteti služit će za efikasnost terminala i nudit će se u obliku spotova, ako će tržište zahtijevati dodatne kapacitete", naveo je.
Naveo je da terminal mora stalno imati slobodne određene kapacitete. "Kada bismo bili na maksimumu na svim ugovorenim količinama, u slučaju bilo kakvog prekida ili najmanjeg incidenta, moglo bi se dogoditi da se ne mogu ispuniti ugovorne obveze, tako da treba ostaviti jedan dio slobodan", rekao je.
Ove plinske godine, koja će završit s krajem rujna, do terminala će stići 32 broda, dva više u odnosu na lani, rekao je Fuga.
Plutajuća jedinica za prihvat, skladištenje i uplinjavanje, odnosno FSRU brod LNG Croatia lani je bila na ugradnji dodatnog modula za uplinjavanje i obnovi u turskom brodogradilištu Kuzey Star. Ugradnjom novog modula, kojeg je proizvela tvrtka Wartsila Gas Solution, maksimalni kapacitet LNG terminala je povećan s 3,1 na 6,1 milijardu prostornih metara plina na godinu. Korištenje dodatnih kapaciteta povećava će se postupno, s razvojem transportnog sustava i izgradnjom novih kapaciteta plinovoda.
