‘Mislim da je pogreška u ovom trenutku ići na primirje. Zemlje poput ove, poput Japanskog Carstva ili nacističke Njemačke, treba dovesti na koljena’, rekao je za radio 103FM.

Dodao je kako procjenjuje da su izgledi da primirje opstane oko 50 posto.

S druge strane, izraelski premijer Benjamin Netanyahu ranije je poručio je da Izrael nastavlja vojne operacije protiv ciljeva povezanih s Iranom, naglašavajući da će se napadi nastaviti ‘još snažnije i intenzivnije’. Istaknuo je kako Izrael ‘razbija iranski režim terora’, čime je dao do znanja da izraelske akcije nisu obuhvaćene postojećim primirjem.

Primirje između SAD-a i Irana, koje je stupilo na snagu u srijedu, uslijedilo je nakon gotovo šest tjedana intenzivnih napada i protunapada u regiji. Tijekom tog razdoblja Iran je izvodio napade projektilima i dronovima na ciljeve povezane s američkom vojnom prisutnošću u Perzijskom zaljevu, dok su SAD i Izrael provodili udare na iranske vojne i infrastrukturne ciljeve.

Dogovor o prekidu vatre stupio je na snagu uz zastoje, s obzirom na to da su pojedine zaljevske države izvještavale o presretanju projektila i nekoliko sati nakon službene objave primirja.

Jedan od ključnih elemenata dogovora jest ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, strateški važne pomorske rute kroz koju prolazi oko 20 posto svjetske nafte. Iran je pritom najavio da će omogućiti sigurnu plovidbu, ali uz određene uvjete, uključujući prestanak, kako tvrdi, ‘američke agresije’.

Istodobno, primirje ne obuhvaća sve aktere u regiji. Izraelski napadi na Libanon, usmjereni na Hezbolah, nastavljeni su i nakon njegova stupanja na snagu, što Teheran i dio međunarodne zajednice smatraju kršenjem dogovora.

Zbog toga raste pritisak da se primirje proširi i na Libanon, kako bi se spriječila daljnja eskalacija sukoba na Bliskom istoku.