Oko polovice ultraortodoksnih Židova radi, a ostatak studira 40 sati na tjedan u vjerskim školama, što je praksa koja potječe još od osnivanja Izraela kada im je dopušteno da ne moraju raditi niti služiti vojsku jer im je populacija bila malena.

No Izraelska banka i ekonomski čelnici upozoravaju na dugoročno opterećenje proračuna, ako ih se ne uključi u tržište rada, posebno zato što se očekuje da će se njihov broj povećati s 12,6 posto na 32 posto do 2065. godine.

Velik dio razdoblja od 12 godina koje je prethodilo formiranju nove vlade u lipnju, dvije ultraortodoksne stranke pružale su potporu vladajućoj koaliciji bivšeg premijera Benjamina Netanyahua, onemogućavajući bilo kakve promjene svojeg statusa.

Ali sada su u oporbi što je omogućilo strogo sekularistički orijentiranom Liebermanu da nešto poduzme.

On već dugo smatra da bi ultraortodoksni Židovi trebali zarađivati za život, a ne živjeti od državnih potpora. Stoga predlaže da prepolove na 20 sati vrijeme posvećeno proučavanju religije, dok bi im državna potpora ostala jednaka.

"To će im omogućiti da rade", rekao je.

Lieberman je već predložio da oba roditelja moraju raditi kako bi dobivali državne naknade za vrtiće.

Mnoge ultraortodoksne obitelji su velike i često ih uzdržavaju žene, koje su 78 posto zaposlene.

Moshe Gafni, vođa jedne od stranaka ultraortodoksnih Židova, ocijenio je da je Lieberman "velika budala", dok su drugi rekli da ministru nije stalo do njihove dobrobiti.

Lieberman je rekao da želi pomoći njihovoj djeci, ustvrdivši da njihovi vođe "žele da ostanu siromašni".

Organizacije za zaštitu prava i pomoć ultraortodoksnim Židovima upozorile su da bi male plaće koje bi neki zaradili bile zapreka jer nikada nisu učili engleski, matematiku niti prirodne znanosti, za razliku od žena, i traže da im se omogući obrazovanje i više prilika.

Ali napominju da bi mnogi rado radili, posebno u tehnološkim tvrtkama u kojima je Izrael predvodnik.