Pravo glasa ima gotovo 159 milijuna ljudi. Ne očekuje se da će ijedan od vodećih kandidata osigurati apsolutnu većinu potrebnu za izravnu pobjedu u prvome krugu, pa je vjerojatan drugi krug između njih dvojice 25. listopada. Glavne teme u predizbornoj kampanji su kriminal, ulogu države, neovisnost Vrhovnoga suda i odnosi sa Sjedinjenim Državama.

Flávio Bolsonaro, iz Liberalne stranke (PL), želi smanjiti državnu službu i zauzima se za stroži stav prema kriminalu. Lula, iz Radničke stranke (PT), planira nastaviti socijalne programe svoje vlade i javna ulaganja, uz zadržavanje snažne uloge države.

Lula, koji se na predsjedničku dužnost vratio 2023. godine, natječe se za četvrti mandat. Prethodno je obnašao predsjedničku dužnost od 2003. do 2010. godine. Flávio Bolsonaro obnaša dužnost senatora od 2019. godine i prvi se put natječe za predsjednika.

Njegov otac, bivši predsjednik Jair Bolsonaro, izgubio je posljednje predsjedničke izbore od Lule 2022. godine s malom razlikom. Vrhovni ga je sud poslije osudio na više od 27 godina zatvora zbog pokušaja državnog udara nakon izbornog poraza. Bolsonaro trenutačno izdržava kaznu u kućnome pritvoru zbog zdravstvenih problema.

Biraju se i guverneri te Kongres

Za predsjednika se natječe dvanaest kandidata. Uz Lulu i Bolsonara, među njima su guverneri Ronaldo Caiado i Romeu Zema te psihijatar i pisac Augusto Cury. Ostali kandidati, prema ispitivanjima javnoga mnijenja, znatno zaostaju za dvojicom vodećih.

Uz predsjednika i potpredsjednika, Brazilci biraju dvije trećine Senata od 81 člana te svih 513 članova Zastupničkoga doma. Birači će također birati guvernere u 26 saveznih država i Saveznome okrugu, kao i zastupnike u skupštinama saveznih država. Glasovanje je u Brazilu obvezno. Prvi privremeni rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta.