Indeks percepcije korupcije (CPI) pokazuje razinu transparentnosti javnog sektora država na skali od 0 do 100.

Države koje imaju indeks niži od 50 bodova smatraju se korumpiranima, a one s više od 51 nekorumpiranima. Hrvatska je ove godine, kao i prošle i pretprošle, na 63. mjestu s 47 bodova, smještena između Malezije, Kube i Crne Gore koje dijele isti broj bodova.

Velika većina država, njih 131, također je prošle godine stagnirala u borbi protiv korupcije. Svoj rezultat poboljšalo je 25, a pogoršalo 23 država.

Hrvatska je 2015. imala 51 bod, a od tada konstantno pada. Od članica Europske unije iza nje su samo Mađarska, Rumunjska i Bugarska.

Pošto je korupcija većinom skrivena od očiju javnosti te se stoga teško može mjeriti, CPI prati percepciju korupcije javnih sektora država među stručnjacima i predstavnicima poslovnog svijeta. Pritom koristi trinaest neovisnih izvora podataka, među njima one Svjetske banke i Svjetskog ekonomskog foruma.

Više od dvije trećine država ima manje od 50 bodova, a prosječna vrijednost je 43.

Listu predvode Danska, Finska i Novi Zeland s 88 bodova, a u vrhu su i Norveška (85), Singapur (85), Švedska (85), Švicarska (84), Nizozemska (82), Luksemburg (81) i Njemačka (80).

Najgore stoji Južni Sudan s 11 bodova, a ispred njega su Sirija i Somalija (13), Venezuela (14), Jemen, Sjeverna Koreja i Afganistan (16).

TI je u ovogodišnjem Indexu izdvojio Sloveniju koja je pala na povijesno nizak broj bodova, no ipak daleko više od Hrvatske – ima ih 57. Susjedna država je od prošle godine izgubila 3 boda, a TI kao razloge navodi pritiske na neovisna nadzorna tijela, prijetnje slobodi okupljanja i napade na javne medije.

Bosna i Hercegovina je s 35 bodova na 110. mjestu, među dvije najgore države u Europi, a Srbija s 38 na 96. mjestu.

BiH među najkorumpiranijima u Europi, na rubu je kaosa

Katastrofalno stanje u BiH može se još pogoršati ako se postojeće političke blokade u zemlji dodatno zaoštre, upozorio je u utorak bosanskohercegovački ogranak organizacije Transparency International (TI).

"Pitanje svih pitanja sada su predstojeći izbori. Apsolutni je prioritet da se stvore elementarni preduvjeti za održavanje izbora. Bez toga bi zemlja ušla u potpuni pravni i institucionalni vakuum u kojem bi bio doveden u pitanje daljnji opstanak države", izjavio je u Sarajevu Srđan Blagovčanin, predsjedatelj Upravnog odbora Transparency International u BiH predstavljajući rezultate mjerenja indeksa percepcije korupcije (CPI) .

BiH je zajedno s Albanijom na dnu ljestvice europskih država u kojima se mjeri CPI. Takva pozicija BiH i Albaniju definira kao države s izrazito prisutnom korupcijom, u kojima se ne poštuju građanska prava i slobode, a vlast provodi represiju nad medijima i pokušava ušutkati one koji je kritiziraju.

U izvješću TI upozorava i na stalne opstrukcije reformi koje bi trebale dovesti do transparentnijeg financiranja političkih stranaka te do poštenih izbora u BiH.

"Trenutačna politička kriza, koja produbljuje etničke podjele i ugrožava samo postojanje zemlje, podgrijava sumnje u to koji su interesi i motivi ključnih protagonista, jer skreće pozornost javnosti s kršenja ljudskih prava i blokira važne antikorupcijske reforme koje BiH treba provesti", stoji u izvješću. U njemu se upozorava kako nema nikakvog napretka u provedbi ključnih reformi, posebice zakona o sukobu interesa, javnim nabavkama, financiranju stranaka i zaštiti prijavitelja korupcije.

Uz to izostaje prijeko potrebna reforma pravosuđa, dok je pravosudni sustav instrumentaliziran i "zarobljenik" vlasti.

Blagovčanin je kazao je BiH sada "na rubu potpuno kaosa" nakon što je blokada funkcioniranje države vlasti, koju su nametnule političke strukture iz Republike Srpske, potvrdila da se Bosnom i Hercegovinom upravlja izvaninstitucionalno odnosno kroz "etnonacionalističke kartele".

Pandemija - prilika za vlasti

TI upozorava kako je pandemija koronavirusa dala priliku vlastima u svijetu da ne poštuju mjere transparentnosti i guše prosvjede, što je umanjilo povjerenje javnosti u institucije. Imuna nije bila ni Europska unija čije su članice na listi među onima s najmanje korupcije.

TI tako navodi skandal s 'zlatnim putovnicama' u Cipru, nepravilnosti u ugovorima s državom u Ujedinjenom Kraljevstvu i javnoj nabavi maski u Njemačkoj, te nenamjenskom trošenju sredstava za borbu protiv covida-19 u Nizozemskoj.

TI, organizacija sa sjedištem u Berlinu, kao neke od najvećih prijetnji demokraciji u prošloj godini navodi represiju prosvjeda u Bjelorusiji, zatvaranje medija i civilnih organizacija u Nikaragvi, nasilje nad prosvjednicima u Sudanu i atentate na borce za ljudska prava u Filipinima.

Upozorava se kako se sustavi provjera i ravnoteža ne ugrožavaju samo u državama sa sustavnom korupcijom i slabim institucijama, nego i u snažnijim demokracijama.

Mnoge države s dobrim rezultatom na CPI-ju i dalje podržavaju transnacionalnu korupciju, dodaje TI.