Tradicionalne podjele među članicama Europske unije kada je u pitanju proširenje na Balkan eskalirale su do te mjere da se u predloženoj zajedničkoj izjavi nakon samita problematizirala čak i puka fraza o 'nedvosmislenoj potpori europskoj perspektivi zapadnog Balkana'. Takva je formulacija jedva usvojena iako službeni status država kandidatkinja za EU, podsjetimo, već imaju Albanija, Crna Gora, Makedonija, Srbija i Turska. U predvorju su još dva potencijalna kandidata, BiH i Kosovo.

Europska perspektiva, obećana zemljama jugoistoka Europe na samitu u Solunu prije gotovo dva desetljeća, u međuvremenu se ukazala samo Hrvatskoj - nakon dugotrajnog i mukotrpnog pristupnog razdoblja. Sve druge zemlje zapele su u čekaonici, dijelom zbog sporog napretka u ispunjavanju kriterija, ali dobrim dijelom i zbog vanjskih faktora, poput nepredviđenih geopolitičkih potresa očitovanih u migrantskoj krizi što su dodatno 'ohladili' pojedine zemlje članice, ili nacionalističkih tendencija susjeda, članica EU-a, manifestiranih u grčkim i bugarskim nasrtajima na identitet Makedonije.

Zajedništvu EU-a ne pridonosi ni aktualni europski povjerenik za proširenje, Mađar Oliver Varhelyi, čiji potezi izazivaju zgražanje europske administracije. Varhelyi je tražio da se otvore pregovori s Albanijom, a da se Makedoniju ostavi na čekanju, dok je njegov premijer Viktor Orban plaćao oglase po medijima u Uniji s porukom da Srbiju pod hitno treba primiti u EU.

Istodobno, predsjednica Europske komisije na recentnoj balkanskoj turneji izdvojila je Crnu Goru kao predvodnicu europskih integracija zapadnog Balkana. Nekoliko dana uoči objave 'Pandora Papersa' i otkrića o skrivenoj imovini crnogorskog predsjednika Mile Đukanovića, Von der Leyen je iz Podgorice uputila nekoliko ohrabrujućih poruka, između ostalog i to da će EU povući još 20 milijardi eura zajmova za regiju.

Komentirala je i Reutersove navode da EU ne može jamčiti članstvo za šest balkanskih zemalja te odgovorila znači li to da je Bruxelles odustao od proširenja EU-a. 'Naša poruka je jasna - želimo vas u EU', rekla je šefica Europske komisije.

Đukanović je naglasio da regija prolazi kroz neka nova iskušenja, ciljajući na opasna trvenja između Podgorice i Beograda. Stabilnost zapadnog Balkana na iskušenju je zbog ofenzive geopolitičkih interesa suprotstavljenih europskom sustavu vrijednosti, definirao je Đukanović na presici s Ursulom von der Leyen.

O suglasju članica EU-a oko nove metodologije i ubrzavanja procesa proširenja nema ni govora, a izlišan je i slovenski prijedlog teksta završne deklaracije predstojećeg samita, s formulacijom o osiguravanju 'sposobnosti EU-a da integrira nove članice i ispuni proces proširenja sa svim partnerima sa zapadnog Balkana najkasnije do 2030. godine'.

Francuska, Nizozemska i Danska još su prije dvije godine privremeno zaustavile proces proširenja EU-a, a Bugarska sada blokira proces zbog sukoba sa Skopjem oko makedonskog jezika i povijesti. Uz aktualna favoriziranja mađarskog povjerenika EU-a za proširenje, tu su i neki drugi, pragmatični razlozi zbog kojih zapinje proširenje. Prvenstveno su to izbori u Francuskoj u travnju 2022. godine, zbog kojih predsjednik Emmanuel Macron, poznat i kao veliki kočničar proširenja EU-a, u srazu s desničarkom kandidatkinjom Marine Le Pen mora usvojiti još tvrđu retoriku. Krajem 2019. tvrdio je, između ostalog, da previše Albanaca traži azil u Francuskoj.

Instrumentaliziranje u političke svrhe

Prema istraživanju Instituta Otvoreno društvo, gotovo 60 posto Francuza ne vidi proširenje EU-a na zapadni Balkan u pozitivnom svjetlu. 'Balkan je kao žrtveni jarac', rekao je Sébastien Gricourt, direktor Balkanskog opservatorija u sklopu Zaklade Jean Jaurès, dodajući da stav Francuza prema proširenju donekle odražava njihov stav prema Uniji kao cjelini. Francuzi su među europskim nacijama s izrazito niskim povjerenjem u EU, a istraživanje je pokazalo da 62 posto onih koji podržavaju proširenje na Balkan imaju dobro mišljenje i o Uniji. Inače, Francuzi su prilično neupućeni u europske procese. U vrijeme pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, blic anketa tportala na ulicama Strasbourga pokazala je da nitko od sugovornika nije uopće čuo za taj povijesni događaj. U istraživanju s početka 2021. sudionicima je pokazana karta Europe s obojenim članicama EU-a, a mnogi su 'bili iznenađeni time da zemlje zapadnog Balkana već tada nisu dio EU-a'.

Gricourt se prisjetio i pitanja o potencijalnom članstvu Srbije za vrijeme TV sučeljavanja nositelja kandidacijskih lista na izborima za Europski parlament 2019. Samo dvoje od 12 sudionika - Raphaël Glucksmann i Jean-Christophe Lagarde - nisu bili protiv te opcije, pa Gricourt zaključuje da je instrumentaliziranje proširenja u političke svrhe strateška greška jer 'otvara prostor ekstremnoj desnici'.

I Nizozemska se dobrim dijelom iz političkih razloga 2019. protivila početku pregovora s Albanijom, zahtijevajući od Tirane da prvo osigura slobodu medija i funkcioniranje ustavnog suda. Deutsche Welle takav je stav Den Haaga pripisivao nizozemskim parlamentarnim izborima u ožujku 2021., s obzirom na to da proširenje EU-a u toj zemlji pod tadašnjom vladajućom koalicijom kršćanskih demokrata i liberala i nije baš tema na kojoj se može skupiti pokoji politički bod. Inače, od izbora je prošlo šest mjeseci, a koalicijski pregovori u Nizozemskoj i dalje traju.

Danska, članica EU-a od davne 1973., često je imala presudan utjecaj u proširenjima Unije, što se ogleda i u Kopenhaškim kriterijima, ključnim za članstvo u Uniji: tržišno gospodarstvo, stabilna demokracija i vladavina prava te prihvaćanje sveukupnog zakonodavstva EU-a. Prema tumačenju jednog danskog diplomata, Kopenhagen i Den Haag nisu htjeli blokirati Makedoniju, ali su pregovori trebali biti nastavljeni u paketu s Albanijom.

Objašnjavajući zašto je Danska prije dvije godine stala uz Francusku i Nizozemsku, premijerka Mette Frederiksen izjavila je da se mnoge države žele priključiti Europskoj uniji.

'To je sjajno, ali bismo u tom procesu trebali imati snažnija pravila', poručila je Frederiksen, dodajući da je različita i razina spremnosti Makedonije i Albanije.

Srđan Cvijić, analitičar iz Instituta Otvorenog društva za europske politike u Bruxellesu i jedan od koautora istraživanja, ukazao je još 2019. za Radio Slobodna Europa da osim zamora proširenjem i političkog kalkuliranja, stav Francuske prema zapadnom Balkanu formira izostanak većeg geopolitičkog interesa Pariza u regiji. Dakle u većini zapadnobalkanskih zemalja Francuska nije među deset prvih investitora, niti je naročito važan trgovinski partner.

U međuvremenu, važan francuski partner u regiji postala je – Hrvatska. Premijer Andrej Plenković potvrdio je danas da se intenzivno radi na hrvatsko-francuskom ugovoru o kupnji borbenih zrakoplova Rafale, kao i da Macron uskoro stiže u posjet Hrvatskoj. Govoreći pred nekoliko mjeseci o perspektivama proširenja EU-a, hrvatski premijer podsjetio je i na činjenicu da su pred Francuskom parlamentarni izbori.

Također, ništa se na razini EU-a ne događa mimo Njemačke. Zastupnik SPD-a u Bundestagu Josip Juratović istaknuo je nedavno za Nacional da su uoči njemačkih parlamentarnih izbora oba vodeća kancelarska kandidata – Olaf Scholz i Armin Laschet – otišli kod Macrona na razgovor o budućnosti EU-a. Pritom, važno je to što se Scholz zalaže za uvođenje većinskog glasanja unutar institucija EU-a, a osobito u Europskom vijeću, a tada se ne bi moglo događati da jedna članica blokira proširenje, kako to formalno čini Bugarska.

'Sada smo zbog konsenzusa svi na razini Orbána', rekao je Juratović, upozoravajući i da će svođenje Unije na političke i ekonomske nacionalne interese zemalja članica u konačnici rezultirati - balkanizacijom EU-a.