Radni ručak američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u petak je završio napeto jer je Trump inzistirao na tome da Ukrajina mora napraviti teritorijalne ustupke Rusiji kako bi se rat okončao, izvijestili su europski dužnosnici upoznati sa sastankom.

Prema tim izvorima, Trump je tijekom razgovora više puta povisio ton, frustriran time što ukrajinska strana nije pokazala spremnost na kompromis. Samo mjesec dana ranije, nakon sastanka sa Zelenskim u New Yorku, tvrdio je da Ukrajina 'može povratiti sav svoj izgubljeni teritorij'. No sada, uoči novog susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji bi se trebao održati u Budimpešti, američki predsjednik promijenio je retoriku, piše CNN.

'Nikad nisam rekao da će pobijediti, rekao sam da mogu pobijediti', kazao je Trump u ponedjeljak u Bijeloj kući. 'Rat je čudna stvar. Dogodi se puno loših, ali i puno dobrih stvari.' Dodao je da i dalje vjeruje kako Ukrajina može pobijediti, ali ne misli da će se to doista dogoditi.

Prema diplomatima i dužnosnicima uključenima u pripreme za samit u Bruxellesu, cilj europskih država je dogovoriti paket potpore ukrajinskom predsjedniku Zelenskom, a on se sastoji od tri dijela - više oružja, više financiranja te novi krug sankcija kojima bi se dodatno oslabila ruska ekonomija.

Trumpove izjave u petak ponovno su potaknule strah europskih dužnosnika da bi on mogao prisiliti Zelenskog da pristane na predaju dijelova zemlje Rusiji. 'Vidimo napore predsjednika Trumpa da donese mir Ukrajini. Naravno, svi su ti pokušaji dobrodošli, ali ne vidimo da Rusija doista želi mir', poručila je šefica europske diplomacije Kaja Kallas u Luksemburgu. 'Rusija razumije samo snagu.'

Zelenski je najavio da će europski čelnici od Trumpa zatražiti isporuku krstarećih raketa Tomahawk nakon što prošlotjedni sastanak u Washingtonu nije donio konkretne rezultate. Osim dodatnog naoružavanja Ukrajine, zemlje EU-a blizu su dogovora o još dvije ključne mjere - 19. paketu sankcija protiv Rusije te iskorištavanju dijela 140 milijardi eura zamrznutih ruskih sredstava za tzv. reparacijski zajam Ukrajini.

Diplomati očekuju da će Zelenski na samitu u četvrtak osobno, ili putem videoveze, pozvati europske čelnike na jedinstvo i odlučnost. Istodobno, britanski premijer Keir Starmer najavio je sastanak 'koalicije voljnih' kako bi se koordinirala podrška Kijevu.

'Ukrajina mora biti u najjačoj mogućoj poziciji prije, tijekom i nakon bilo kakvog prekida vatre', izjavio je Starmer. 'Naša je dužnost oslabiti Putinovu ratnu mašineriju.'

Orban u sjeni susreta

Europski napori odvijaju se u osjetljivom trenutku rata u Ukrajini, koji traje već više od tri godine, jer se Trump i Putin pripremaju za susret u Budimpešti, nakon što je američki predsjednik nedavno posredovao u prekidu vatre između Izraela i Hamasa.

Mađarski premijer Viktor Orban, dugogodišnji Trumpov saveznik i jedini lider EU-a koji održava bliske odnose s Putinom, ponovno izaziva nelagodu među ostalim europskim čelnicima. Orban je više puta blokirao sankcije protiv Rusije i pozivao na 'mir', tvrdeći da 'rat u Ukrajini nije europski rat'.

Neki europski čelnici žele da i oni sudjeluju na sastanku Trumpa i Putina ili barem da osiguraju mjesto za Zelenskog u svim budućim pregovorima. Ukrajinski predsjednik u ponedjeljak je izjavio da bi bio spreman doći u Budimpeštu ako dobije poziv.

Glavni strah u Bruxellesu jest da bi Trump mogao ponovno stati na Putinovu stranu i prisiliti Zelenskog da prihvati ruske uvjete, uključujući ustupanje teritorija na istoku zemlje. EU tako najviše brine mogućnost da Trump pristane na Putinov zahtjev da Ukrajina preda teritorij.

Na takve ideje Kaja Kallas je odgovorila: 'Svi se zaklinjemo u načelo teritorijalnog integriteta. Ako sada pristanemo na otimačinu teritorija, šaljemo poruku da je u redu upasti susjedu u dvorište i uzeti ono što želiš silom.' Za europske saveznike kompromis koji bi nagradio agresora bio bi poraz svih.

Skepsa prema 'miru' iz Kremlja

Unatoč Putinovim pozivima na novi susret, mnogi europski diplomati sumnjaju da je ruski predsjednik iskren u želji za mirom. Vjeruju da se radi o taktici odugovlačenja; pokušaju da dobije na vremenu dok ruske snage nastavljaju napade dronovima i raketama.

Jedna od ključnih tema europskog samita bit će i prijedlog o korištenju zamrznutih ruskih sredstava kao oblika 'ratne odštete' Ukrajini. Prema nacrtu, taj bi se novac vratio Moskvi samo u slučaju da jednog dana plati reparacije. Belgija, koja čuva najveći udio ruskih zamrznutih sredstava, upozorava na rizik za ugled svojeg financijskog sustava, a ostale članice EU-a strahuju da bi taj potez mogao poljuljati međunarodno povjerenje u euro.

U četvrtak će čelnici EU-a odlučiti hoće li službeno zatražiti od Europske komisije da izradi pravni okvir za provedbu plana. Njemački dužnosnici vjeruju da će belgijski premijer Bart De Wever dopustiti Komisiji da izradi prijedlog, zadržavajući mogućnost veta u kasnijoj fazi. 'Ako pošaljemo poruku da smo spremni financijski podržavati Ukrajinu još dvije do tri godine, Moskva će to morati uzeti u obzir', rekao je jedan europski diplomat.

U međuvremenu, očekuje se da će Kallas predložiti usvajanje 19. paketa sankcija, usmjerenog protiv stranih banaka i kriptovaluta kojima se Rusija služi za zaobilaženje ograničenja. Slovački premijer Robert Fico dosad je blokirao taj paket zbog protivljenja zatvaranju ruskih plinovoda prema njegovoj zemlji, ali diplomati tvrde da je dogovor o kompromisu 'nadohvat ruke'.