Još jednim nizom dojava o bombama u školama i šoping centrima diljem Hrvatske u četvrtak, evakuacije i policijske potrage za eksplozivnim napravama obilježile su ovaj tjedan. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naveo je na konferenciji za medije da su policijske snage na terenu utvrdile da su sve dojave bile lažne te otkrio kako je istraga zasad pokazala da su poslane s lažnog maila izvan naših granica.

Situaciju s ovim dojavama prati i Tonći Prodan, kriminalist s tridesetak godina iskustva rada u sigurnosnim pitanjima te zaposlenik na Fakultetu za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu.

U razgovoru za tportal naveo je da se dojava o bombi može i tisuću puta pokazati lažnom, ali onda neki put može biti drugačije. Stoga policija istražuje svaku ovakvu situaciju te ljudi, kaže, moraju prihvatiti to da živimo u svijetu u kojem se ovakve stvari mogu dogoditi. Upozorava da nam nedostaje edukacije kako reagirati na potencijalnu opasnost, ali potom i kako se vratiti u svakodnevni život nakon provjere prijetnje.

'Društvo mora biti spremno i treba postojati društvena svijest o tome. Mlade treba educirati da će se to događati gdje god postoje ovakvi daljinski pristupi putem mailova, društvenih mreža i drugih. Jednostavno treba biti spreman na to, ali ne uzeti to kao nešto bezopasno, već jednostavno prihvatiti to kao realnost i ponašati se odgovorno. Znači, u takvim situacijama mirno napustite prostorije i ne stvarajte paniku, ne širite, dakle, vijesti, mailove, prijeteće poruke jer se na takav način samo povećava panika u društvu', savjetovao je Prodan.

Uhićenje počinitelja? 'Nekad je teško, ali ne i nemoguće'

Božinović je naveo da Hrvatska surađuje s međunarodnim organizacijama, uključujući Europol, no Prodan je istaknuo da imamo puno stručnjaka za ovo područje.

'Spremni su i znaju postupiti u ovakvim situacijama. Naravno, ovakve stvari crpe društvo, policiju i svakodnevni život. Ali to su jednostavno situacije u kojima društvo pokazuje svoju žilavost. Ovakve situacije neće slomiti društvo, na njih se jednostavno treba prilagoditi i u njima reagirati na pravi način, a to znači postupati odgovorno i sukladno uputama nadležnih osoba. To su ravnatelji u školama, to su policijske službe koje će postupati u ovim situacijama, napraviti preglede i zapravo ih učiniti sigurnijima u tom smislu', rekao je Prodan.

Upitan kolike su šanse da počinitelj bude uhićen, pogotovo ako je u stranoj zemlji koja nam možda nije 'baš prijateljska', sigurnosni stručnjak navodi da je do počinitelja 'nekad teško doći, ali to nije nemoguće i nije uvijek isključeno'.

'Ako se to, recimo, nalazi na ruskim serverima, onda vrlo vjerojatno nitko iz zapadne hemisfere neće dobiti takve informacije. Međutim, ako se ti serveri nalaze u nekim normalnim demokratskim državama, onda policijska suradnja dobro funkcionira i ti se podaci dobivaju. Sad je tu pitanje jurisdikcije i tko je ovlašten. Kod nas je to kazneno djelo lažnog uzbunjivanja i onda je to pitanje mjesta nadležnosti – tko je nadležan za te osobe jer su ga počinile u virtualnom svijetu, iskoristile nekoliko servera u različitim državama i počinile to djelo. Ponekad se te stvari ne iznose, tj. kakva je situacija, da se rezultati kriminalističkog istraživanja ne bi poništili ili da se počiniteljima ne da prostor za skrivanje', rekao je Prodan.

Motiv može biti i običan hir: Hrvatska u razgranatoj mreži sa svjetskim obavještajcima

Naglasio je da, nakon ulaska u NATO i Europsku uniju, Hrvatska ima 'strahovito razgranatu i odličnu mrežu suradnje s policijama unutar Europola, Interpola te na razini svjetskih obavještajno-sigurnosnih službi, poglavito europskih'.

'Tako da se informacije razmjenjuju na dnevnoj razini i tu smo u puno povoljnijoj poziciji nego što smo bili prije ovih međunarodnih integracija', ustvrdio je Prodan.

Što se tiče motiva za ovakve dojave, nastavio je kriminalist, samo je nebo granica.

'Ovo mogu raditi i mentalno poremećene osobe ili netko iz hira i pritom stvaraju sigurnosni problem. Mogu to biti i maliciozne skupine koje ovim načinom izazivaju hibridne sukobe da bi oslabile sustav, ali bez klasičnih vojnih, policijskih ili terorističkih operacija. Međutim društva su žilava i prilagođavaju se situacijama', naveo je Prodan.

Uzvraćanje hakerskim napadom: 'Naša policija to ne radi, ali...'

Za kraj pitamo našeg sugovornika mogu li sigurnosne snage Hrvatske na neki način uzvratiti pošiljatelju ovih mailova, čak i ako ga ne mogu fizički uhititi? Možda neki hakerski napad kojim bi mu se onesposobila oprema, ako se uspije identificirati s kojeg računala djeluje.

'U principu naša policija i naše službe ne rade nikakve napade na takav način. Ali u tim redovima postoje zaista briljantni stručnjaci u području IT-a, tako da imamo zasigurno najbolji servis. Osim toga, naša SOA ima vrlo razvijen centar koji je prvi krenuo sa cyber zaštitom kritičnih entiteta. Dakle ne samo državnih institucija, nego i firmi koje predstavljaju kritičnu infrastrukturu. Tako da smo tu u koraku sa svim svjetskim zbivanjima i imamo zaista vrhunske eksperte koji tome mogu doskočiti. Među njima su i bijeli hakeri koji su i u javno-privatnom partnerstvu unutar državnih i javnih službi. Stoga tu Hrvatska može mirno spavati', zaključio je Prodan za tportal.