Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan osudio je antisemitske i nacističke povike dijela Torcide u Splitu te ocijenio da su propisane kazne odgovarajuće, ali da odgovornost imaju i suci koji ih izriču. Komentirajući i govor saborskog zastupnika Marina Miletića, upozorio je da javne osobe moraju biti svjesne težine svojih riječi i njihova utjecaja na agresiju u društvu
Gostujući u N1 Studiju uživo kod Hrvoja Krešića, Habijan je govorio i o povjerenju u pravosuđe, uvođenju doživotnog zatvora, ekocidu te deset godina Andreja Plenkovića na čelu Vlade. Za povike dijela pripadnika Torcide uoči utakmice Hajduka i Ajaxa 15. listopada rekao je da su neprihvatljivi i sramotni te da im nema mjesta u demokratskom društvu.
'Mislim da su kazne propisane za ta kaznena djela odgovarajuće, a sada dolazimo do pitanja onih koji ih izriču. Presuda suda ima svojevrsnu poruku: ako izvikuješ takve sramotne parole i javno ih prenosiš, slijedi sankcija, ideš u zatvor', kazao je.
Naveo je da je za javno poticanje na nasilje i mržnju predviđen zatvor do tri godine, a za organizatore od šest mjeseci do pet godina. Vjeruje da bi izricanje takvih kazni moglo odvratiti druge od sličnih ispada.
vezane vijesti
O Miletićevu govoru: 'Moramo shvatiti težinu riječi'
Habijan se osvrnuo i na govor Marina Miletića u Saboru, u kojem je spominjao polijevanje benzinom i vješanje na bandere. Upozorio je da takvi istupi pridonose agresiji u društvu i drugima mogu poslužiti kao opravdanje za sličan govor.
'To prilično doprinosi povećanju agresije u društvu i zato kažem da svi u javnom prostoru moraju biti svjesni da njihove riječi imaju težinu. Netko to sluša, a osoba koja nije javna osoba može pomisliti: ako on može tako govoriti, mogu i ja govoriti što hoću', rekao je.
Smatra da su se u javnosti počele tolerirati izjave koje potiču mržnju i nasilje, a kritizirao je i izostanak pravodobnih reakcija. 'Mislim da se prešla granica u razumijevanju onoga što je prihvatljivo, a što nije. Moramo shvatiti težinu riječi', poručio je.
Na pitanje je li Vlada u proteklih deset godina propustila učiniti više protiv normalizacije govora mržnje, odgovorio je da zakonski okvir postoji te da svaki dio vlasti ima svoj dio odgovornosti. Od sudaca očekuje i da javnosti objasne svoje odluke.
'Ne mogu suci ne komunicirati svoje odluke. Kamera treba doći pred suca i on treba plastično objasniti presudu, ljudima objasniti svoju odluku. Ne možemo biti zatvoren krug koji donese odluku i zatvori vrata', rekao je.
Priznao probleme u pravosuđu, naveo i pomake
Kao jedan od najvećih izazova svojeg resora izdvojio je dugogodišnje nepovjerenje građana u pravosuđe. Priznao je da je njegova percepcija loša, a kao jedan od čimbenika naveo je nezadovoljstvo stranaka koje izgube sudski spor. No naglasio je da postoje i konkretni problemi.
'Treba jasno reći da imamo problem s dugotrajnošću postupaka i to nije dobro. To nije specifično samo za RH, ali to nije alibi. Radimo usporedbe s drugim zemljama i one imaju slične probleme', kazao je. Kako je Habijan naveo, broj neriješenih predmeta smanjen je s oko 480.000 u 2020. na 382.000, a prosječno trajanje postupaka s 650 na oko 470 dana. Ocijenio je da su to pozitivni pomaci, ali da se stanje ne može promijeniti preko noći.
Naglasio je da ministar ne smije ugrožavati neovisnost sudova te da o imenovanju, napredovanju i razrješenju sudaca odlučuje Državno sudbeno vijeće. Ministarstvo je, pojasnio je, nadležno za zakonski okvir, kadrove, materijalna prava i proračun pravosudnih tijela.
'Svi dionici moraju komunicirati i pokušati zaustaviti tu negativnu percepciju. Ne kažem da će ona biti bajna, ali moramo pronaći način da vratimo povjerenje u pravosuđe i to će već biti velik iskorak', rekao je.
Strože kazne nisu dovoljne bez prevencije
Govoreći o izmjenama Kaznenog zakona, Habijan je ustvrdio da slučaj onečišćenja u Gospiću nije bio razlog za uvođenje kaznenog djela ekocida. Radna skupina, naveo je, formirana je u svibnju 2025., a u izmjene su odlučili objediniti ekocid i doživotni zatvor.
Upozorio je da nakon tragedija, poput ubojstva u Drnišu i požara u Omišu, pozornost javnosti često bude usmjerena na visinu kazni. Kazneni zakon, naglasio je, osjetljiv je sustav čiju ravnotežu svaka izmjena može poremetiti, zbog čega ga nije dobro često mijenjati.
Uz kažnjavanje smatra nužnom prevenciju nasilja i širu društvenu odgovornost, posebno zbog agresije na društvenim mrežama.
'Svašta je postalo jednostavno izgovoriti u online svijetu, a to je veliki problem koji Kazneni zakon sam ne može riješiti. To zahtijeva puno širi pristup i pitanje društvene odgovornosti svih nas, naših postupaka, činjenja ili nečinjenja, jer izmjena bilo kojeg zakona to neće promijeniti', poručio je.
Plenkovićevih deset godina ocijenio uspješnima
Desetljeće Plenkovićeve Vlade opisao je kao vrlo izazovno razdoblje, obilježeno krizom Agrokora, potresima, pandemijom, ruskom agresijom na Ukrajinu i migracijskim pritiskom na vanjske granice EU-a. Habijan, koji je u Vladu ušao u prosincu 2023., smatra da je ona na te izazove uspješno odgovorila.
'Ti izazovi otežali su samu poziciju Vlade i njezin posao. Vlada je, unatoč tim izazovima, uspješno balansirala i pronašla rješenja', ocijenio je. Kao pokazatelje rezultata izdvojio je zaposlenost, BDP, udio javnog duga u BDP-u te kretanje minimalne, medijalne i prosječne neto plaće.
