Ministar Jovanović nada se da će novo Nacionalno vijeće za znanost, koje bi trebalo biti imenovano na prvoj sjednici Sabora na jesen, uzeti u obzir njegov sadržaj i uvažiti argumente stručnjaka u donošenju daljnjih odluka.

"Mislim da je novi Pravilnik sadržajno bio kvalitetniji od starog i da je predstavljao dobar put prema stvaranju uvjeta izvrsnosti za sva naša znanstvena i nastavna zvanja jer jedini način da Hrvatska bude ravnopravna članica europskog obrazovnog i znanstveno-istraživačkog prostora je da kod izbora nastavnika u sva zvanja njeguje kriterije izvrsnosti", kazao je Jovanović za Hinu.

"Stoga sam pozvao novo Nacionalno vijeće da prođe postojeći pravilnik i na temelju argumenata hrvatskih znanstvenika promijeni sve što je sporno te da, u skladu s novim Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i na temelju mišljenja znanstvenika - od kojih mnogi podržavaju pravilnik koji je sada Ustavni sud osporio - učine hrvatsku znanost konkurentnoj europskoj i svjetskoj", istaknuo je ministar. Pritom je napomenuo da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nije sudjelovalo u njegovu donošenju.

"Pravilnik je donijelo Nacionalno vijeće za znanost, koje je saborsko tijelo i na koje ministarstvo ne može ni na koji način utjecati", rekao je ministar.

Rektor Bjeliš nije iznenađen odlukom Ustavnog suda s obzirom na reakcije akademske zajednice koje je sporni Pravilnik i njegovo donošenje izazvao, ali upozorava da se neprekidno gubi previše vremena kako bi se usporile i ublažile štete loših politika resornog ministarstva.

"Takva je odluka (Ustavnog suda) uslijedila nakon upozorenja mnogih institucija i pojedinaca o problemima koji su nastali kod donošenja, pripreme i realizacije tog pravilnika, tako da to nama nije iznenađujuće", kazao je Bjeliš. Ali, za njega je iznenađujuće da se govori da iza Pravilnika stoji samo Nacionalno vijeće, "kad je sasvim jasno da je cijelo vrijeme postojala jaka sprega između Vijeća i resornog ministarstva".

Istaknuo je kako se umjesto dijaloga stvari rješavaju palijativnim mjerama koje dolaze iz sasvim drugog segmenta društva - s Ustavnog suda.

"Ništa što mi govorimo se ne poštuje, sve se ignorira dok se ne dođe do ovakvih drastičnih situacija. Akademski dijalog s ovakvim je ministarstvom, s ovakvim ministrom bitno ugrožen", poručio je Bjeliš.

Rektorski zbor visokih učilišta tražio je nakon donošenja Pravilnika odgodu njegove primjene, ocjenivši da njegov sadržaj nije kvalitativni pomak, da su mu kriteriji nedorečeni, nedorađeni i neusklađeni te da mogu izazvati dugoročnu štetu kvaliteti izbora nastavnika u znanstvena zvanja. Sveučilište u Zagrebu upozoravalo je pak na "netransparentan, neregularan i neakademski" rad Nacionalnog vijeća za znanost i isticalo kako je donošenje dokumenata relevantnih za izbor i razvoj akademske zajednice bez dijaloga sa samom akademskom zajednicom neprihvatljiv.

Jedna od glavnih zamjerki je da se novim Pravilnikom previše inzistiralo na kvantificiranju rezultata znanstvenih radova, "što dokazano može biti kontraproduktivno", kazao je danas Bjeliš. "Još je jedna velika zamjerka da u postupku nije poštivan dijalog s akademskom zajednicom - što je i zakonska obaveza, a treća je zamjerka da su se u realizaciji ostavili ogromni vakuumi koji su zapriječili čitavim kategorijama mladih ljudi koji su željeli ući u zvanja nastavnih suradnika da uopće apliciraju", upozorio je.

Bivša predsjednica Nacionalnog vijeća za znanost Maja Vehovec nije željela komentirati takvu odluku Ustavnog suda uz objašnjenje da službeno nije dobila na uvid njezino obrazloženje.