Kako ističu na samom početku, ni u jednom trenutku nisu bili angažirani u istraživanjima ovog odlagališta, pa je oo što iznose u priopćenju utemeljeno na poznavanju hidrogeoloških svojstava stijena i tala na i oko razmatrane lokacije, kao i regionalnih hidrogeoloških odnosa. Osim toga, navode činjenice poznate iz javno objavljenih materijala, budući da u većinu nisu imali uvid.

Napominju kako su hidrogeolozi iz HGI-ja složni da odlagalište treba što je moguće prije sanirati u cijelosti, a kaznenu odgovornost fizičkih ili pravnih osoba prepustiti za to nadležnim institucijama. Smatraju kako je prvi korak u sanaciji, prekrivanje odlagališta, dobra interventna mjera dok se ne pristupi sveobuhvatnoj sanaciji.

Ponavljaju da je šire područja grada Gospića, smješteno u zaravni uz rijeku Liku te je izgrađeno od tri glavne vrste stijena.

'Najveći dio terena pokriven je kvartarnim talozima i debljina im najčešće varira unutar nekoliko metara. Ispod njih se u najvećem dijelu područja nalaze tzv. Jelar/velebitske breče. Te stijene, iako pretežito karbonatnog sastava, nisu u značajnijoj mjeri okršene, vrlo su kompaktne i u većini se studija smatraju relativnom barijerom za tokove podzemnih voda. Ipak, u izraženijim rasjednim ili pukotinskim zonama mogu usmjeravati podzemne tokove, osobito prema pravim krškim stijenama (pretežito kredne i jurske starosti) koje se nalaze ispod njih. Budući da su Jelar breče taložene na paleoreljef, njihova debljina može značajno varirati i na bliskim udaljenostima, te u području Gospića može biti od nekoliko stotina do nekoliko desetaka metara, dok mjestimično mogu i u potpunosti izostati. Ovo je pitanje ključno za brzinu infiltracije (procjeđivanja) iz odlagališta prema dubokim krškim podzemnim vodama, a u javno dostupnoj dokumentaciji praktički nije ni dotaknuto. To je, naravno, moguće istražiti geološkim i hidrogeološkim istraživanjima', ističu u priopćenju.

Nastavljaju da se s područja odlagališta, podzemne vode mogu ograničiti na relativno plitke zone unutar kvartarnih taloga i trošne stijene pri površini.

Jesu li ugroženi izvori?

'Njihovo podzemno kretanje, uvažavajući sve hidrogeološke zakonitosti, može biti generalno prema sjeveru ili sjeverozapadu, moguće i sjeveroistoku, no nikako prema južnim dijelovima terena gdje se, srećom, nalaze izvori zahvaćeni za javnu vodoopskrbu gospićkog kraja', naglašavaju hidrolozi. 

Dodaju da bi detaljnim hidrogeološkim kartiranjem korita rijeka Like (otprilike od ušća Jadove do mosta preko Like u Budačkoj ulici) i Novčice, i to u vrijeme hidroloških minimuma kada su stijene dostupne za istraživanja, trebalo vidjeti postoje li koncentrirane zone dotoka iz smjera Gospića (izvori), ili je to istjecanje dispergirano pa se istražuje na druge načine. Ističu kako bi trasiranja podzemnih tokova simultanim korištenjem triju obilježivača (trasera/boja) bila najvažnija od najmanje 5-6 metoda koje treba primijeniti kako bi se sve ove činjenice nepobitno utvrdile i u budućnosti postavila kvalitetna opažačka mreža.

'Kako je navedeno, vode infiltrirane u zoni odlagališta najvjerojatnije podzemno struje prema rijeci Lici, što je potrebno istražiti. Budući da, prema postojećim saznanjima i logičkim pretpostavkama, vode iz korita rijeke Like poniru u krške vodonosnike zapadnije od Gospića (sve do akumulacije Krušćica, pa i dalje), moguće je da se ponovno pojavljuju na nekima od izvora Gacke', ističu, ali i napominju da bi se trebala provesti dodatna hidrogeološka istraživanja koja bi utvrdila točne trase kojima se voda kreće. 

Ako bi i bilo onečišćenja...

Ako bi se utvrdilo da su vode s onečišćenog dijela došle do korita rijeke Like i pojavile  se na nekom od izvora Gacke, ističu hidrolozi, one bi bile izuzetno razrijeđene. 

'Onečišćivalo bi bilo u toliko niskim koncentracijama da se vjerojatno ne bi moglo niti izmjeriti', kažu hidrogeolozi, ali i dodaju kako bi trebalo pozornije pratiti ove izvore i provoditi analize na sva moguća onečišćivala, najmanje jednom mjesečno tijekom najmanje jedne hidrološke godine. 'Budući da je zbog klimatskih promjena moguće da u jednoj hidrološkoj godini ne bude svih mogućih ekstremnih hidroloških događaja, istraživanja bi trebalo nastaviti, a osim redovitih mjesečnih uzorkovanja, trebalo bi biti u pripravnosti za interventno uzorkovanje za, primjerice, jakih višednevnih kiša ili u sezoni pojačanog kopnjenja snijega'.

Jedno od važnijih pitanja koje zanima stanovnike Like, ali i ostatka Hrvatske je, je li voda koju koriste za piće onečišćena i čime. 

'Sve dosadašnje analize, koje je provodio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i čiji su rezultati do sada objavljeni, pokazuju kako je voda u javnim vodoopskrbnim sustavima, kao i na zahvaćenim izvorima, ispravna za ljudsku potrošnju. Sa stajališta hidrogeologije, tj. znanosti o podzemnim vodama, to je sasvim logično i očekivano. Naime, onečišćenje gospićkih izvora zahvaćenih za javnu vodoopskrbu iz smjera odlagališta je nemoguće jer se oni nalaze južno od grada, na većoj nadmorskoj visini, a slijevne površine su im još južnije u sasvim drugim vodonosnicima. Stoga je nepotrebno širenje panike među građanima Gospića i Like kako bi onečišćenje iz smjera razmatranog ilegalnog odlagališta moglo onečistiti izvorišta njihove javne vodoopskrbe, te smatramo kako je voda iz vodovodnog sustava potpuno ispravna za ljudsku potrošnju, te će to biti (vezano uz predmetno odlagalište) bez obzira na hidrološke okolnosti (kišna/sušna sezona)', naglašavaju iz Hrvatskog geološkog instituta.

Podsjećaju na pretpostavku o povezanosti korita Like i izvora Gacke, od kojih su neki zahvaćani za javnu vodoopskrbu. Dodaju da, ako bi se to i dokazalo - nema mjesta panici jer bi potencijalno onečišćenje do svoje pojave na izvorima Gacke bilo u tolikoj mjeri razrijeđeno da bi zacijelo bilo ispod granica detekcije, a osobito ispod maksimalnih dozvoljenih koncentracija tih tvari u vodama za ljudsku potrošnju.

Za razliku od podzemnih voda, vode iz rijeka Like i Gacke koje hidrotehničkim zahvatima (kanalima i tunelima) teku izravno do vodozahvata Hrmotine kod Senja, te je potreba za opažanjem je nešto veća, napominju hidrogeolozi.

'Ipak, smatramo kako se zbog ogromne količine vode koja teče rijekama i tunelima (prvenstveno za proizvodnju električne energije, a tek se mali dio zahvaća za vodoopskrbu) potencijalno onečišćivalo razrjeđuje ispod granica detekcije i svakako ispod maksimalnih dozvoljenih koncentracija tih tvari u vodama za ljudsku potrošnju. Dakle, ni tu nema mjesta panici te se voda može uobičajeno koristiti', zaključuju na kraju u priopćenju iz Hrvatskog geološkog instituta.