Boeing VC-25 je vjerojatno najpoznatiji zrakoplov na svijetu, iako većina ljudi nikada nije čula za njega. Većina ga ipak zna po pozivnom znaku koji mu se dodjeljuje kada je predsjednik SAD-a u avionu: Air Force One.

Air Force One trenutno je prepoznatljiv diljem svijeta, kako kao predsjednički zrakoplov, tako i kao leteći simbol američke vojne i gospodarske moći. No, američki predsjednik nije jedini svjetski čelnik koji ima vlastiti predsjednički zrakoplov. Brojni svjetski čelnici također koriste neku vrstu državnog zrakoplova, piše Business Insider.

Boeing 747 popularn je izbor u mnogim državama, uključujući Kinu, Indiju i Južnu Koreju. Airbusovi modeli A330 i A340 također su česti u predsjedničkim flotama. U nastavku slijedi pregled državnih zrakolova koje koriste predsjednici, kancelari i premijeri.

Air Force One

Glavni predsjednički zrakoplov SAD-a, Boeing VC-25A, modificirana je verzija putničkog zrakoplova Boeing 747-200. Model VC-25A ušao je u službu 1990. godine. Dugačak je 70,5 metara, a može prevesti 30 članova posade i 71 putnika.

Postoje dva gotovo identična Boeinga koji služe kao službeni predsjednički zrakoplovi, s registarskim oznakama 28000 i 29000. Kad predsjednik stupi na palubu, zrakoplov tada dobiva pozivni znak "Air Force One".

Novi zrakoplovi VC-25B Air Force One, temeljeni na modelu Boeing 747-8 Intercontinental, očekuju se u službi do 2028. godine. Predsjedničkim zrakoplovima upravlja Presidential Airlift Group sa zračne baze Joint Base Andrews u saveznoj državi Maryland.

U nekim prilikama, američki predsjednik koristi i Boeing C-32, temeljen na modelu Boeing 757-200. C-32, dug 47,3 metra, uobičajeno služi kao službeni zrakoplov potpredsjednika SAD-a, no američki predsjednik ga koristi kad putuje u zračne luke koje ne mogu primiti veći Air Force One.

Britanska Vespina

Službeni zrakoplov britanskog premijera je Royal Air Force Airbus A330 MRTT, poznat pod nazivom Vespina, s oznakom repa ZZ336. Do 2015. godine britanski premijer za državne posjete koristio je komercijalne zrakoplove.

Preuređeni Airbus A330 pretvoren je 2015. u VIP zrakoplov, ali i dalje može služiti kao zrakoplov za dopunu goriva u letu. Ima 58 sjedala. Godine 2020. prebojan je iz svoje sivo-plave RAF boje u bijelu boju s britanskom zastavom na repu, što je porezne obveznike stajalo oko 1,1 milijun dolara.

Leteći Kremlj

Predsjednik Rusije koristi flotu domaće proizvodnje na čelu s pet teških, posebno opremljenih Iljušin IL-96-300PU zrakoplova.

Zrakoplov, poznat kao Leteći Kremlj, dug je više od 55 metara i može prevesti 262 putnika. Osim njih, ruski predsjednik katkad leti manjim zrakoplovima izvedenima iz modela Tupolev Tu-214, ruskog ekvivalenta Boeingu 757. Ti zrakoplovi primaju oko 210 putnika.

Njemačka flota

Njemački kancelar putuje zrakoplovom Airbus A350-900 XWB.

Njemački čelnici ranije su koristili modificirane Airbus A340-300 zrakoplove, ali su oni povučeni iz uporabe i stavljeni na prodaju 2024. godine zbog tehničkih problema koji su uzrokovali incidente tijekom službenih putovanja.

Njemačka flota također sadrži nekoliko manjih VIP Airbus A320 zrakoplova.

Predsjednik Francuske koristi bivši Swissair Airbus A330-200, pretvoren u državni zrakoplov. Kad prevozi predsjednika, zrakoplov nosi pozivni znak COTAM 001.

Francuska predsjednička flota obuhvaća i nekoliko modela Airbus A310-300 te A340-200.

Azijski sužbeni zrakoplovi

Predsjednik Kine leti na Boeing 747-8 Intercontinental zrakoplovu, originalno zarkoplovu Air Chine, koji je pretvoren u stalni predsjednički avion.

Zrakoplov s oznakom B-2479 može preletjeti 14.320 kilometara bez potrebe za dopunom goriva.

Japanski premijer koristi Boeing 777-300ER za međunarodna putovanja. Japanski prethodni predsjednički zrakoplov, Boeing 747-400, oglašen je 2019. na prodaju za 28 milijuna dolara.

Predsjednik Južne Koreje koristi prilagođeni Boeing 747-8I, s pozivnim znakom Code One. Zrakoplov, u vlasništvu Korean Aira, u službi je od 2021. i koristi se isključivo za državne posjete.

Brazilski novi ponos

Predsjednik Brazila za duža putovanja koristi Airbus A330-200 KC-30, vojnu verziju putničkog zrakoplova. Predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva prešao je na KC-30 nakon što je prethodni zrakoplov, Airbus A319, doživio tehnički kvar tijekom posjeta Meksiku u 2024.

Brazilska flota također uključuje nekoliko luksuznih Embraer poslovnih zrakoplova domaće proizvodnje.

Kanadski premijer koristi Airbus A330-200, kupljen 2023. od Kuwait Airwaysa za 50 milijuna dolara. Zrakoplov nosi oznaku Airbus 02.

Poljski predsjednik koristi mješovitu flotu VIP zrakoplova, uključujući Embraer E-Jet, Gulfstream G550 i Boeing 737 BBJ2. Prvi 737 BBJ2 primljen je 2021. pod oznakom 0111 i nazvan Roman Dmowski prema poznatom poljskom političaru.

Indijski premijer leti u prilagođenom Boeingu 777-300ER. Kad prevozi premijera, zrakoplov nosi pozivni znak India One i može preletjeti 13.500 kilometara bez dopune goriva.

Turska predsjednička flota jedna je od najimpresivnijih na svijetu, sastavljena od više velikih zrakoplova pretvorenih u VIP prijevozna sredstva. Flota uključuje Airbus A330-200, Airbus A340-500 i Boeing 747-8I, kojeg je Katar navodno poklonio Turskoj.

Ruski avion za sjevernokorejskog lidera

Sjevernokorejski vođa koristi sovjetski Iljušin IL-62, poznat kao Chammae-1, prema nacionalnoj ptici Sjeverne Koreje.

Iranski predsjednik putuje Airbusom A340-300, koji je ranije letio za Air Canadu i Turkish Airlines. U lipnju je taj zrakoplov letio u Jordan u pratnji dvaju Airbus A321 zrakoplova.

Australski premijer ima flotu koja uključuje KC-30A za dulje rute te nekoliko Boeing 737 BBJ i Dassault Falcon 7X za kraće letove. KC-30A je modificirani Airbus A330 s karakterističnom sivom bojom australskog ratnog zrakoplovstva i simbolom klokana.

Izraelski premijer koristi Boeing 767-300ER, poznat kao Wing of Zion, s registracijom 4X-ISR.

Hrvatski Bombardier

Hrvatska također ima službeni državni zrakoplov. Radi se o Bombardierovom Challengeru CL-604, koji je proizveden još davne 1997. Zrakoplov se koristi za službene potrebe zračnog prijevoza Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskoga sabora i drugih korisnika prema odobrenju predsjednika Vlade Republike Hrvatske, posebice ako je riječ o letovima za potrebe prijevoza organa ili teško stradalih osoba.

Zrakoplov ima 12 mjesta, i u medijima se često o njemu pisalo zbog čestih kvarova, ali i remonta.