Izvješće bivšeg slovenskog premijera Marjana Šareca usvojeno je s 470 glasova 'za' i 102 'protiv'.

U njemu stoji da je Crna Gora i dalje vodeća zemlja u procesu proširenja među zemljama zapadnog Balkana te da eurointegraciju zagovara velika većina njezinih građana.

Šarec je u raspravi o izvješću dan ranije rekao da ta podrška u nekim anketama doseže i do 80 posto ispitanika te da i vlast i oporba u Crnoj Gori znaju da „europski put nema alternative”.

U usvojenom dokumentu pozdravlja se napredak Crne Gore kroz reforme, ali i izražava zabrinutost zbog „malignog inozemnog utjecaja”, „pokušaja destabilizacije”, kibernetskih napada, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformiranja. Podgorici se poručuje da snažnije djeluje protiv organiziranog kriminala i korupcije te na postizanju neovisnosti sudstva i medija.

Šarecovo izvješće naglašava da je poštivanje prava svih nacionalnih manjina integralni dio europskog acquisa, pa poziva na snažnije napore na osiguravanje njihove jednakosti te prava na jezik.

Izvješće naglašava i multietnički identitet Boke Kotorske i poziva Podgoricu da njeguju tradicije i kulturnu ostavštinu hrvatske manjine u tom zaljevu.

Politički revizionizam

U dokumentu se izražava žaljenje što u prosincu 2024. nije zatvoreno poglavlje 31., ono o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici, čemu se usprotivila Hrvatska zbog narušavanja dobrosusjedskih odnosa. Podgoričke vijesti prošli su mjesec su pisale da bi Hrvatska mogla dati zeleno svjetlo u lipnju ako Crna Gora pristane na nekoliko ustupaka poput odštete za zatvorenika bivšeg logora Morinj.

U izvješću se upozorava Crnu Goru da se kloni političkog revizionizma koji unosi društvene podjele te se snažno osuđuje glorifikacija ratnih zločina i rašireno negiranje međunarodnih presuda za ratne zločine, pa i onih donesenih na crnogorskim sudovima. Hvali se izjava predsjednika Jakova Milatovića koji je izrazio žaljenje zbog sudjelovanja crnogorskih snaga u bombardiranju Dubrovnika.

Komentari hrvatskih europarlamentaraca

U raspravi u utorak o Šarecovom izvješću sudjelovao je niz hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Zastupnik pučana Davor Ivo Stier naglasio je da je Hrvatskoj ambicija da Crna Gora uđe u Uniju, no da je za to potrebno „otkloniti snage” koje ju vuku u takozvani 'srpski svijet' te joj donose probleme koje taj „antizapadni i antieuropski koncept predstavlja”.

Stier je upozorio da bi nastavak prisutnosti te politike u Podgorici spriječilo zatvaranje poglavlja 31 jer EU-u nije potreban „trojanski konj”.

„Mi želimo da ona uspije”, ponovio je pučanin i naglasio da Crna Gora mora biti „suverena, neovisna i europska”.

Zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula rekao je da su za Crnu Goru na putu prema EU-u često bili „izazovniji unutarnji problemi nego pregovaračka poglavlja”.

Podsjetio je na „neujednačen ritam demokratske tranzicije, promjene vlada i politika uz snažnu polarizaciju društva, što je nepotrebno kompliciralo i odnose sa susjedima”.

„Formula za napredak u pristupnom procesu podrazumijeva postizanje političkog i društvenog konsenzusa o članstvu kao i promoviranje vrijednosti, projekata i politika koje ga zaista konsolidiraju”, rekao je Picula, dodajući da se crnogorska „lista problema pritom vremenom treba skraćivati, a ne dodatno produljivati”.

I on je govorio o 'srpskom svijetu', upozorivši da se Crna Gora tom konceptu mora uspješno oduprijeti te da on ne može biti konkurentan eurointegracijama jer je „njihova potpuna negacija”.

O „puno prepreka i problema” na europskom putu Crne Gore, zemlje koja je najviše napredovala na tom polju, govorio je i pučanin Tomislav Sokol, zamjenski član Izaslanstva u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore.

„U kontekstu europskog puta Crne Gore, posebno naglašavam i važnost dobrosusjedskih odnosa kao temelja stabilnosti na području jugoistočne Europe. Zato pozdravljam što izvješće naglašava važnost procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba te osiguravanja pravične naknade žrtava ratnih zločina”, rekao je.

Sokol (HDZ/EPP) je istaknuo da je odšteta žrtvama iz Domovinskog rata temeljno civilizacijsko pitanje, pa iskazao vjeru da „ćemo ubrzo svjedočiti njegovom rješavanju”.

„U konačnici, osuda uplitanja Srpske pravoslavne crkve u unutarnje procese u Crnoj Gori potvrđuje da Europski parlament ne zatvara oči pred velikosrpskom politikom koja dolazi iz Beograda, a čiji su predstavnici dio vladajuće koalicije, što je upravo glavni problem i prepreka trenutačno na europskom putu Crne Gore”, dodao je.

Njegova stranačka kolegica Željana Zovko poručila je Podgorici da mora osigurati ravnopravnu zastupljenost nacionalnih manjina u medijima, pravosuđu, policiji i javnim institucijama.

Crna Gora mora i pojačati napore za nediskriminatornu upotrebu manjinskih jezika u obrazovanju, u posebno namijenjenim medijskim prostorima na državnoj i lokalnoj razini, naglasila je Zovko.

'Mora pojačati napore u procesuiranju ratnih zločina'

Istaknula je i da retorika crnogorskih političara mora biti usklađena s porukama iz Bruxellesa te usmjerena na pomirenje i pronalazak rješenja za prošle sukobe.

„Kao što sam naglasila u svojim amandmanima na izvješće o Crnoj Gori, zemlja mora pojačati napore u procesuiranju ratnih zločina i raditi na rasvjetljavanju sudbine nestalih osoba. To su ključni preduvjeti za članstvo u EU-u koje se temelji na temeljnim europskim vrijednostima”.

Pučanka Sunčana Glavak pozdravila je „institucionalni zamah” i rad crnogorske vlade, ali i upozorila da „broj otvorenih klastera i tehničkih poglavlja koja stoje bez zatvaranja jasno pokazuju da bez dosljedne provedbe reformi nema završetka pregovora“.

Ustvrdila je da europska perspektiva nije samo vanjskopolitički cilj, već mora biti i unutarnji društveni dogovor koji uključuje jačanje neovisnog pravosuđa i slobodnih medija.

Podsjetila je na svoj nedavni posjet Boki Kotorskoj i naglasila da tamošnja hrvatska zajednica mora ostati ravnopravan i vidljiv dio crnogorskog društva.

„Građani Crne Gore, nemojte nasjedati na političke predatore, nije bitno kojem narodu pripadate, nemojte ostati na periferiji, budite uz europsku Crnu Goru“, zaključila je svoje obraćanje.

Konzervativni zastupnik Stephen Nikola Bartulica rekao je da je u interesu EU-a i Hrvatske da Crna Gora bude „umjerena, proeuropska zemlja”, no da ona „nažalost u zadnje vrijeme napreduje”. I on je spomenuo 'srpski svijet', „izvor mnogih nevolja”, ali i „toksičan utjecaj” Srpske pravoslavne crkve.

Za aktualnu crnogorsku vladu Bartulica smatra da „nije pokazala snagu” da se suoči s „istinom iz nedavne prošlosti”.

„Poruka je ista kao i Srbiji”, zaključio je konzervativac - dok ne pokaže spremnost da isplati odštetu žrtvama rata, „ne možemo ozbiljno shvatiti njezine europske ambicije”.