Nekoliko europskih zemalja, s Francuskom kao predvodnicom, priprema sankcije protiv izraelskih dužnosnika odgovornih za jačanje nasilja na Zapadnoj obali. Posebno im je sporan plan E1 kojim se praktički planira prepoloviti Zapadna obala i time fragmentirati palestinski teritorij
Francuska zajedno s Norveškom i Velikom Britanijom priprema uvođenje koordiniranih sankcija protiv pojedinaca povezanih s nasiljem na Zapadnoj obali, potvrdila su trojica europskih diplomata za Reuters. Ovaj potez predstavlja pokušaj pojačavanja pritiska na Izrael u trenutku kada su slične inicijative unutar Europske unije blokirane.
Planirane mjere, koje još uvijek nisu finalizirane, uključivat će zamrzavanje imovine i zabrane putovanja. Zbog nemogućnosti postizanja konsenzusa među svim članicama Europske unije, skupina zemalja odlučila se za alternativni pristup.
"Ne postoji jednoglasnost na nivou EU pa smo prešli na diskusije na nacionalnoj razini", izjavio je jedan od diplomatskih izvora.
vezane vijesti
Bez javne rasprave
Službena objava sankcija očekuje se u sljedećim danima. Među državama koje koordiniraju korake s Francuskom nalaze se Velika Britanija i Norveška, dok se imena ostalih potencijalnih sudionica drže u tajnosti. No, britanski i norveški diplomati nisu se izjašnjavali o ovom ptanju.
Većina zemalja izbjegava javnu raspravu o detaljima kako bi spriječile da mete sankcija unaprijed preusmjere svoja financijska sredstva.
Ova inicijativa odgovor je na eskalaciju nasilja izraelskih doseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali i odražava sve oštriji stav zapadnih zemalja prema vladi Benjamina Netanyahua. Diplomati upozoravaju da je cilj kontinuiranog proširenja izraelskih naselja sistemsko potkopavanje izgleda za uspostavljanje nezavisne palestinske države.
Kao ključni razlozi za zabrinutost i pritisak izdvaja se projekt E1, odnosno izraelski plan za izgradnju naselja istočno od Jeruzalema koji bi praktički prepolovio Zapadnu obalu, odvojio je od Istočnog Jeruzalema i time fragmentirao palestinski teritorij.
Izrael odbacuje upozorenja
U razloge se ubrajaju i ranija diplomatska upozorenja. Naime, sedam zapadnih zemalja, uključujući Francusku, Veliku Britaniju, Australiju i Kanadu, već je 22. svibnja direktno optužilo izraelsku vladu za svjesno pogoršavanje tenzija.
S druge strane, Izrael odbacuje ove optužbe. Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar reagirao je na prethodne sankcije uvedene 11. svibnja, ocijenivši da je riječ o "proizvoljnim i političkim" mjerama usmjerenim protiv izraelskih građana zbog njihovih stavova.
Napori za povećanje pritiska na Izrael na nacionalnoj razini dolaze samo nekoliko dana prije sastanka u Parizu, na kojem će se okupiti izraelske i palestinske skupine civilnog društva te desetak ministara vanjskih poslova europskih zemalja. Sastankom se obilježava godišnjica usvajanja Njujorške deklaracije, neobvezujuće rezolucije Ujedinjenih naroda koju je podržala Opća skupština, čime je postavljen putokaz prema palestinskoj državi.
Deklaracija je dovela do toga da je desetak zemalja, uključujući Francusku, u rujnu priznalo palestinsku državu. Francuski dužnosnici rekli su da žele zadržati to pitanje na međunarodnom dnevnom redu dok ratovi u Iranu i Libanonu odvlače pozornost od izraelsko-palestinskog sukoba. Naime, razgovori o budućnosti Gaze ne napreduju, unatoč krhkom prekidu vatre.
