Zastupnički klubovi u Europskom parlamentu usuglasili su u srijedu prijedlog teksta rezolucije u kojoj bi trebali snažno osuditi ponašanje optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja nakon što je pušten na privremeno slobodu
Europski parlament u četvrtak će na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljati i glasovati o rezoluciji 'Srbija: slučaj optuženog ratnog zločinca Vojislava Šešelja'.
Inicijativu za tu rezoluciju pokrenuo je zastupnik Andrej Plenković, a podržali svi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu. Većina zastupničkih klubova proteklih je dana izišla s vlastitim prijedlozima rezolucije, a u srijedu je usuglašena verzija o kojoj će se raspravljati u četvrtak.
Tijekom usuglašavanja bilo je dosta pokušaja da se razvodni rezolucija, ali na kraju su inicijatori uspjeli zadržati u prijedlogu rezolucije najveći dio onoga što su htjeli reći.
Prema prijedlogu rezolucije, Europski parlament će snažno osuditi Šešeljevu ratno-huškačku retoriku, poticanje na mržnju i ohrabrivanje teritorijalnih pretenzija, pokušaje da se Srbiju skrene s njezina europskog puta.
Također se izražava žaljenje zbog Šešeljevih provokativnih javnih aktivnosti i ratne retorike od njegova puštanja na privremenu slobodu, 'što je obnovilo psihičke rane rata i zločina počinjenih početkom 1990-ih'.
U prijedlogu rezolucije se kaže da bi Šešeljeve nedavne izjave mogle potkopati napredak u regionalnoj suradnji i pomirenju i ugroziti napore učinjene posljednjih godina.
U rezoluciji bi se trebalo podsjetiti Srbiju na njezine obveze o suradnji s Haškim sudom i na obveze koje ima kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU-u te izražava zabrinutost zbog izostanka odgovarajuće političke reakcije i legalnog odgovora srbijanskih vlasti na Šešeljeve istupe.
Od srbijanskih vlasti i demokratskih stranaka zatražit će se da 'osude svaku javnu demonstraciju govora mržnje, ratne retorike te da promiču zaštitu manjina i kulturnih prava'.
Također se od Srbije traži da 'preispita je li Šešelj prekršio srbijanske zakone te da pojača i u potpunosti primijeni zakone koji zabranjuju govor mržnje i poticanje na nasilje'.
U tekstu se poziva Haški sud i tužiteljstvo da preispitaju jesu li ispunjeni kriteriji za privremeno puštanje na slobodu s obzirom na nove okolnosti te kritizira različita praksa ICTY-ja u pogledu privremenog puštanja na slobodu.
Kaže se da je povjerenje u ICTY oslabljeno 'Šešeljevim neprihvatljivim i uvredljivim javnim izjavama'.
ICTY se poziva da poduzme sve mjere kako bi se ubrzali svi procesi te ga se podsjeća da je privođenje pravdi počinitelja zločina nužan uvjet za istinski i trajni proces pomirenja.
