Starijim Zagrepčanima još uvijek je u sjećanju velika poplava 1964. kada je dobar dio grada, pa i samog centra ostao pod vodom. Nakon toga krenulo se u ozbiljnije radove na obrani od poplave, a da se slična situacija nije ponovila ovih dana, stanovnici metropole mogu biti zahvalni i oteretnom kanalu Sava-Odra
Unatoč snažnim potresima od prije koju godinu, u povijesti grada Zagreba najveća prirodna nepogoda koja je zadesila metropolu još uvijek je velika poplava 1964. godine. U listopadu te godine došlo je do pucanja nasipa pod naletom nabujale Save, poplavljena je trećina grada, a voda je prekrila više od šest tisuća hektara užeg gradskog područja na kojemu je živjelo 180 tisuća ljudi.
Velika tragedija odnijela je i 17 ljudskih života, 40.000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom, a potpuno je uništeno 10.000 stanova, tisuće gospodarskih zgrada i stotine poduzeća. Kako se takav scenarij nikada više ne bi ponovio, gradske su vlasti odmah nakon poplave prionule na radove na boljoj obrani grada od poplava. I tada na scenu stiže i oteretni kanal Sava-Odra, na kojem Zagrepčani mogu biti zahvalni da ih je spasio ovih dana od velikih poplava koje su stigle iz Slovenije.
vezane vijesti
Iako se grad u obrani od poplava pouzda u nasipe koji su izgrađeni od 1964., ključnu ulogu ima upravo oteretni kanal Sava-Odra. Dugačak 32 kilometra, kanal započinje od preljeva Jankomir, prolazi kroz velikogoričko područje sve do Turopoljskog luga odnosno velike prirodne retencije Odranskog polja koja upija vodu, piše VG Danas. Sam kanal izgrađen je početkom '70-tih i služi kako bi višak vode iz nabujale Save skrenuo južno od grada. Do sada je u uporabi bio sedam puta - dvaput 1979. godine te po jednom 1980., 1990., 1998., 2010. i 2012. godine.
Kapacitet maksimalnog protoka kanala je 1.000 kubičnih metara u sekundi. Stjepan Šterc u svom radu 'Kanal Sava-Odra-Sava kao objekt obrane Zagreba od poplava', piše kako je 'na samom ulazu izgrađen povišeni čvrsti preljev preko kojeg prima sve savske vode više od 350 centimetara, što odgovara protoku od 1.900 kubičnih metara u sekundi'. Taj preljev nalazi se na desnom savskom nasipu u području Jankomira, uzvodno od nedovršene Sveučilišne bolnice, u blizini zagrebačke obilaznice. Riječ je zapravo o spuštenom dijelu nasipa, piše portal Bauštela.
Drugim riječima, voda iz Save se ne pušta u kanal već pri određenoj visini Save, vodostaja otprilike iznad 750 cm, prirodno se preljeva preko krune nasipa odnosno preljeva Jankomir. Kada se voda prelije smanjuje pritisak na nasipe kroz Zagreb, povećava prostor za zadržavanje vode, a u konačnici sav višak ispušta u Odransko polje. Prvotno je bilo planirano da kanal bude duži od 50 km i trebao je prolaziti kroz Turopoljski lug do Siska, no sama upijajuća snaga retencije Odranskog polja ispunila je funkciju pa do gradnje nikada nije došlo.
Plan je, kako piše VG Danas, da u budućnosti oteretni kanal Sava-Odra postane kanal Sava-Sava, te da se produži do Stružeca Posavskog. Na 29 km postojećeg kanala, iza Čičke Poljane, odvojila bi se stara i nova trasa kanala. Na staroj trasi kanala Sava-Odra izgradila bi se ustava Odra čija je funkcija kontrolirano rasterećenje velikih voda kanala Sava-Sava u retenciju Odransko polje. No za sve to potrebni su veliki radovi, koji podrazumijevanju gradnju HE Prečko, spuštanje krune preljeva Jankomir, produbljivanje kanala, rekonstrukciju svih mostove i izgradnja mostova umjesto prijelaza u kanalu, rekonstrukcija nasipa, te sama izgradinja ustave Odra.
