Od 1. srpnja ove godine žrtve različitih oblika nasilja u Hrvatskoj moći će potraživati naknadu štete od svojih počinitelja, odnosno od države, uz uvjet da zahtjev za odštetom podnesu u roku 6 mjeseci nakon počinjenja kaznenog djela, istaknuto na današnjoj raspravi u organizaciji Documente. Po zakonskim odredbama, to se odnosi samo na žrtve koje će teškim kaznenim djelima biti izložene nakon 1. srpnja, a ratno je razdoblje od prije dvadesetak godina - isključeno.

Iz Documente stoga traže preispitivanje mogućnosti da se Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela proširi odredbama o naknadi štete civilnim žrtvama rata kojima, po ocjeni voditeljice Documente Vesne Teršelič, nisu priznate patnje i naknade zbog neučinkovitosti procesuiranja ratnih zločina u Hrvatskoj.

"Od 1. srpnja zakonski će biti osnovan fond za naknadu štete žrtvama nasilja kakav nikada nije uspostavljen za civilne žrtve rata u Hrvatskoj kojih je, prema istraživanju Documente, između 4 i 8 tisuća", upozorila je Emina Bužinkić iz Documente

Obitelji usmrćenih u ratu, koje su podnijele tužbu na hrvatskim sudovima, u 89 posto slučajeva izgubile su parnicu, te danas plaćaju visoke parnične troškove između 5 i 110 tisuća kuna. Oni, pak, koji su podnijeli tužbu zbog materijalnih gubitaka u ratu, plaćaju i do 200 tisuća kuna troškova sudovima zbog izgubljene parnice, rekla je Bužinkić.

Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela donesen je na temelju Europske konvencije o kompenzaciji žrtava kaznenih djela nasilja, koja obvezuje države članice na osiguranje kompenzacije štete u slučajevima namjernih kaznenih djela i usmrćenja uslijed počinjenja nasilnih djela.