BESPLATNO JE SUMNJIVO

Čačić je uvrijedio vatrogasce i sve volontere

13.06.2012 u 15:52

Bionic
Reading

'Govoreći o recenzijama koje su napravljene o Studiji utjecaja na okoliš HE Ombla, a recenzenti su ih radili besplatno, prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić uvrijedio je sve volontere konstatirajući da besplatan rad ne vrijedi ništa', stoji u priopćenju Marijane Petir, potpredsjednice HSS-a

 Čačić je, podsjetimo, rekao: 'Studije nisu iste. Jedne su napravljene profesionalno, a druge besplatno. Čim je nešto besplatno, meni je jako sumnjivo. Ne može studija za projekt od 900 milijuna kuna biti besplatna, ona ili ništa ne valja ili je napravljena radi nečijeg interesa. Jedna od tih studija je takva.'

Petir navodi kako 'mnogobrojni stručnjaci svjetskog glasa uglavnom žele biti i društveno odgovorni ljudi, pa nerijetko volontiraju u različitim civilnim udrugama i to je pozitivno'.

HSS je, navodi dalje, stava da njihovu stručnost ne umanjuje činjenica da svoja stručna mišljenja daju besplatno radi općeg dobra zajednice.

'Čačić očigledno ne zna da čak i postoji Zakon o volonterstvu koji definira što se smatra volontiranjem. Misli li on da dobrovoljni vatrogasci rade posao koji ne vrijedi ništa kada spašavaju ljudske živote i imovinu samo zato što to rade besplatno? Misli li prvi potpredsjednik ove naše Vlade da članovi Caritasa kada besplatno hrane gladne, obuvaju bose, zbrinjavaju napuštene i one bez doma, rade posao koji ne vrijedi ništa?' pita se Petir.

Kada se pak govori o samom projektu HE Ombla, Petir ističe da HSS želi znati kakvi su financijski pokazatelji opravdanosti takvog zahvata koji će neminovno imati dalekosežne posljedice za okoliš.

'U Studiji o ekonomskoj isplativosti koju su izradili neovisni konzultanti za EBRD potvrđeno je da je HE Ombla tehnički rizičan i ekonomski neisplativ projekt te su zaključili da može biti isplativ samo ako se znatno sufinancira iz državnog proračuna ili se cijena struje povisi za nekoliko puta. S druge pak strane, prastara Studija utjecaja na okoliš za HE Ombla zanemaruje ono o čemu na široko piše svjetska literatura, a to je da se ovo područje smatra jednim od dva areala s najvećim podzemnim biodiverzitetom u svijetu', zaključuje Petir.