Ministar obrane Ivan Anušić izjavio je u subotu da američki predsjednik Donald Trump ima pravo kada kaže da države Europe i NATO-a moraju više izdvajati za obranu ako žele biti sigurne i ravnopravne članice saveza, te dodao da Hrvatska "bez problema" može pratiti dinamiku povećanja izdvajanja za obranu.

"Hrvatska je ove godine dosegnula dva posto (BDP-a), što je bio i dogovor NATO članica, a što nisu dosegnule sve članice. Hrvatska je spremna dosegnuti tri posto, ima plan, strategiju, ciljeve i način kako uspjeti dosegnuti taj iznos", rekao je Anušić na Zrakoplovnom danu u Velikoj Gorici (AIRVG).

Dodao je da će se na predstojećem samitu NATO-a u Hagu raspravljati o povećanju izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a, pri čemu bi tri i pol posto išlo na modernizaciju, opremanje i naoružavanje, a jedan posto na sigurnosnu infrastrukturu. Upitan može li Hrvatska pratiti tu dinamiku, Anušić je odgovorio da može, jer su vizije i strategije Vlade, ministarstva i Oružanih snaga usklađene. "Ne možemo očekivati, ako smo članica NATO-a, da su nam oči uvijek uprte samo u SAD," poručio je.

Ministar ne smatra da u tom smislu Amerika vrši prevelik pritisak na NATO. "Donald Trump je kao predsjednik, iz moje perspektive, imao pravo kada je rekao da EU, zemlje Europe i NATO-a, moraju više izdvajati za obranu ako žele biti sigurne i ravnopravne članice. Ne možemo očekivati, ako smo članica NATO-a, da su nam oči uvijek uprte samo u SAD", rekao je. Na pitanje kada će se sastati Vijeće za obranu i nacionalnu sigurnost, Anušić je odgovorio da datum dogovaraju premijer Andrej Plenković i predsjednik države Zoran Milanović, ali pretpostavlja da će se "održati vrlo brzo".

Dva mjeseca više su nego dovoljna za temeljnu vojnu sposobnost

Komentirajući prijedlog o uvođenju vojnog roka u trajanju od dva mjeseca, što su neki brigadiri ocijenili nedovoljnim, Anušić je ustvrdio da je to "i više nego dovoljno" za stjecanje temeljnih vojnih sposobnosti. "U ovom trenutku traje dragovoljno služenje vojnog roka upravo od dva mjeseca, tijekom kojih se stječe temeljna vojna izobrazba pješaka-strijelca. Želi li netko nakon toga ostati i biti nešto drugo u HV-u, to mu se omogućuje, ali tada potpisuje ugovor s Oružanim snagama", pojasnio je.

Na zrakoplovnoj manifestaciji AIRVG na starom terminalu Zračne luke Franjo Tuđman predstavljeno je svih 12 borbenih zrakoplova Rafalea, MiG-ovi 21, helikopteri Mi-171Sh, Black Hawkovi, Kiowa Warrior, Bell-206B, avioni Pilatus PC-9, Zlin 242L te kanaderi i Air Tractori. Uz hrvatske, tu je i Rafale iz sastava Francuskih zračnih i svemirskih snaga, kao i borbeni avioni iz sastava talijanskog i mađarskog ratnog zrakoplovstva te zrakoplovi iz Austrije i Slovenije.

Za brojne posjetitelje organiziran je i bogat letački program, a ministar Anušić je pojasnio zašto u njemu neće sudjelovati svih 12, nego samo dva naša Rafalea. "Nikada kompletna eskadrila ne leti, ta pravila su poznata ratnom zrakoplovstvu cijelog svijeta", kazao je.

Investicije u besposadne letjelice i modernu tehnologiju

Anušić je najavio da će Rafalei do kraja godine preuzeti ulogu zaštite hrvatskog zračnog prostora. Do tada 'Air Policing' obavljaju savezničke zemlje unutar NATO-a.  "Rafalei i sada čuvaju hrvatsko nebo, ali 'Air Policing' je odnos koji smo započeli s našim saveznicima i koji će završiti do kraja godine, kada planiramo u potpunosti preuzeti tu odgovornost", rekao je.

Naglasio je da je Hrvatska bila na rubu gubljenja sposobnosti ratnog zrakoplovstva, ali da je je ta sposobnost sada neupitna. Što se tiče modernog ratovanja, Anušić je najavio da Hrvatska "aktivno radi na tome". "Posjedujemo besposadne letjelice Bayraktar koje će biti u 9. mjesecu već u službi u Oružanim snagama. Tu su i naši sustavi koji mi sami razvijamo i koji se u ovom trenutku testiraju ili su već date na korištenje Oružanim snagama."

Najavio je i dolazak još osam helikoptera Black Hawk iz SAD-a, ali je isključio mogućnost novih nabava borbenih zrakoplova u skorije vrijeme.