Pokazalo se u istraživanju da 42 posto ljudi u Njemačkoj štedi novac kako bi mogli putovati, više nego za bilo koju drugu namjenu. Anketa, koju je prenijela Hina, pokazala je da potrošači također često štede da bi povećali fond za 'crne dane' (39 posto), za mirovinu (32 posto) ili za veće kupnje poput televizora ili bicikla (28 posto), a provedena je na 2000 ljudi u dobi između 18 i 64 godine.

Svaki šesti ispitanik kaže da bi želio štedjeti, ali to ne može učiniti te je u protekloj godini 42 posto njih moralo posegnuti za ušteđevinom. U vrijeme rasta cijena mnogi potrošači u Njemačkoj jako paze na svoj novac. Štedi se najčešće na odjeći i modnim dodacima te na odlascima u restorane i kafiće, pokazalo je istraživanje. Polovica ispitanika izjavila je da smanjuje potrošnju u tim područjima.

Koliko štede Hrvati?

Prema posljednjem istraživanju o štednim navikama Hrvata, objavljenom krajem prošle godine, njih 53 posto smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, a prosječni iznos mjesečne štednje povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura.

>>>Pitamo vas u našoj anketi za što najviše štedite novac?

Istraživanje je također pokazalo da hrvatski građanin mjesečno odvaja između 51 i 100 eura, no 23 posto građana uopće ne štedi. Dodajmo da su prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura. U usporedbi sa stanovnicima zemalja srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede Česi sa 134 i Slovaci sa 133 eura, a Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji, 72 eura, i Srbi, 55 eura.

Hrvati najviše štede za hitne slučajeve

Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj ljudi u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi da bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji žele stvoriti financijsko zaleđe za sebe i obitelj s 45 posto, a 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje njih čini to za edukaciju i obrazovanje, sedam posto, dok je postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i sličnog, ostao na 28 posto, a 17 posto štediša odvaja novac za odmor.

Građani Hrvatske najviše čuvaju novac na tekućem računu, 51 posto, a postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao je na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji imaju životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Onih koji čuvaju novac kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se u posljednjem istraživanju.