Zakon koji se odnosi na politiku uhićenja s članicama Europske unije Vlada je prilagodila na način da svi osumnjičenici koji se terete da su počinili zločine prije kolovoza 2002. godine - ne mogu biti izručeni. Naime, od kolovoza 2002. godine sporazum je stupio na snagu na razini EU-a, a Hrvatska je 'bila slobodna' period prije toga delegirati na svoje pravosuđe.

Kako je Njemačka izdala potjernicu za Josipom Perkovićem (bivšim šefom jugoslavenske tajne službe) kojeg se sumnjiči za ubojstvo iz 1983. godine, pretpostavlja se da je zbog ovakve 'prilagodbe' zakona njemačka kancelarka Angela Merkel otkazala dolazak na proslavu hrvatskog ulaska u EU. Predsjednik odbora za Ustav Peđa Grbin tu informaciju nije htio komentirati, ali je objasnio zašto misle da smiju mijenjati zakone kako žele, makar se u Europskoj komisiji tomu protivili.
 
'Ulaskom u EU Komisija više neće biti ta koja će razmatrati na koji se način usklađuju hrvatski zakoni s odredbama EU-a. Dakle, ukoliko će se smatrati da postoje nedostatci u našem zakonodavstvu, može se pokrenuti postupak pred odgovarajućim sudom. Međutim, ukazao bih na činjenicu da je i Češka, koja je ušla u EU nakon 2002. godine, u svoj zakonodavni sustav uvela primjenu ovog instituta', rekao je Grbin.

Kaže da Hrvatska u pregovorima nije ispregovarala trenutak kada će taj zakon stupiti na snagu. 'Mi smo zakon donijeli i sada ga prilagođavamo onome što mi tehnički možemo podnijeti', tvrdi Grbin.

Kaže da u pregovorima nije bilo određenih limita (poput ovog od 2002. godine), ali Grbin je uvjeren kako nije sporno da se sada taj limit ugradi: 'Smatramo da nam okvirne uredbe daju mogućnost da ograničimo trenutak od kada se primjenjuju uhidbeni nalozi. Mi smo definirali najkasniji trenutak kada se može uvesti ograničenje dok je, primjerice Francuska, odabrala 1993. godinu.'

Što se tiče tjeralice za Perkovićem, Grbin kaže da to nije vijest i da je ona bila na snazi jučer i prekjučer: 'Upravo se zbog toga se razmatra inicijativa koja bi promijenila Ustav po uzoru na nezastrijevanje kaznenih dijela u pretvorbi, na način da se utvrdi nezastarijevanje političkih ubojstava koja su počinjena u Hrvatskoj i drugim zemljama.'

Na pitanje zašto se tek sad želi mijenjati Ustav, Grbin kaže da ne vidi problem u trenutku jer razmatraju pitanja onda kada im dođu na red. Nije siguran hoće li za promjenu Ustava dobiti potrebnu podršku HDZ-a, ali kaže: 'Mi ćemo krenuti s inicijativom i razgovarat ćemo. Mislimo da je zdravorazumski da se prijedlog podrži.'

Izmjenama Ustava, kaže Grbin, namjeravaju osigurati da sve svoje zločince sami procesuiramo i kažnjavamo: 'Moramo učiniti apsolutno sve što možemo da osobe koje su činile najgnjusnije zločine budu sankcionirane!' Ako se dokaže da ima elemenata kaznenog djela u slučaju Perković, rekao je Grbin, tada bi i on bio procesuiran u Hrvatskoj: 'Mislim da je to pravi put - da za te stvari koje su se događale na teritoriju Hrvatske - mi ovdje sankcioniramo krivce i vodimo postupke.'