Inmaculada Martinez-Rubio serijska je poduzetnica, ulagačica i savjetnica. Časopisi Fortune i Time uvrštavaju je među vodeće svjetske stratege za digitalne medije.

Trenutačno je partnerica u savjetodavnoj tvrtki Opus Corporate Finance.

U poduzetništvo se upustila nakon karijere u dva korporativna diva - Goldman Sachsu i Cable & Wireless. 2000. godine pokrenula je tvrtku Escape Velocity, koja je postala jedan od prvih dobavljača softvera za personalizaciju mobitela.

Također je osnovala Sense Worldwide (koja surađuje s BBC-om, Nokijom, HP-om i Unileverom, između ostalih) te Visual Radio, koju je prodala Nokiji.

Kod nas je bila gošća konferencije Mala i srednja poduzeća budućnosti - primjeri dobre prakse iz Velike Britanije i okruglog stola Poduzetništvo u znanosti - prilike ususret EU. No hrvatski startupi joj nisu nepoznanica.

'Vidjela sam ekipu iz Mash.me u Londonu. Jako mi se svidio njihov projekt. Imaju vrlo dobar i zgodan proizvod za obitelji koje žele kreirati vlastito okruženje za zabavu.

Potencijala ima i Hipersfera, koja može donijeti velike uštede energetskim kompanijama pri, primjerice, održavanju dalekovoda i električnih vodova.

Zaintrigirao me i električni automobil Mate Rimca. Napravio je fantastičan prototip koji izgleda odlično. Pitam se zašto ne nađe ozbiljnog financijera i počne serijsku proizvodnju? Vjerujem kako su svijetu ti automobili potrebni sad', kaže Inmaculada.

Ako može Barcelona, zašto ne bi i Dubrovnik?

Hrvatska, nastavlja, ima puno prednosti i pogodnosti za razvoj startupa i inovativnih poduzeća. 'Mala ste zemlja, a svejedno puna raznovrsnosti i talenta. Imate odlična sveučilišta, iz kojih izlaze stručnjaci sa sjajnim matematičkim i inženjerskim mozgovima. Kreativni ste i imate tradiciju u grafičkom dizajnu i animaciji.

Puno možete napraviti i dobrim brendiranjem. Pretvorite Dubrovnik u centar startupa. Svi će htjeti živjeti i raditi u predivnom mjestu, gdje se nakon napornog radnog dana mogu opustiti uz more. Ako je Barcelona mogla tako počela privlačiti startupe, zašto ne biste i vi?' predlaže.

Martinez-Rubio naglašava kako je važno da se u uključi i vlada. 'Trebala bi odlučiti što će razvijati, što će donijeti rast BDP-a, i onda se na to fokusirati. Kako bi snizili rizik investicije, potrebni su programi financiranja u ranoj fazi razvoja, kako bi startupi imali na raspolaganju sredstva za istraživanje i razvoj te poticanje razvoja projekata i prototipa.'

Britanska je vlada prilično velikodušna kad su porezi u pitanju. Ako uložite 100 tisuća funti u startup, priznat će vam 50 posto tog iznosa kao odbitak od poreza. Stoga je za ulagače razina rizika vrlo niska pa se mnogi odlučuju radije investirati u startupe nego držati novac u banci, gdje banke nude niske kamatne stope.

Smatrate kako je ulaganje u startupe ustvari ulaganje u ljude, a ne projekte. Zašto?

Zato što će ulagači prije reagirati na tim i pojedinačne osobnosti nego na ideju. Proizvod je lakše modificirati ako imate posla s pametnim ljudima.

Najvažnije je imati dobar tim, s kvalitetnim društvenim kapitalom. Koliko se dobro članovi tima međusobno poznaju? Jesu li već radili zajedno? Slažu li se dobro ili će se posvađati prvom prilikom? Što su postigli? Možete li privući ljude, prodati im to što nudite, predvoditi ih? To su pitanja na koje će ulagači tražiti odgovore.

Čak i u velikim korporacijama važno je tko ih vodi i tko u njima drži ključne pozicije. Pogledajte kako ulagači gunđaju zbog toga što Tim Cook nije Steve Jobs ili što se godinama događalo s Yahooom. Larry Page i Sergey Brin su genijalci, ali čak je i Google trebao profesionalca poput Erica Schmidta na mjestu izvršnog direktora.

Rekli ste kako se startup scena u svijetu promijenila u odnosu na stanje kakvo je bilo prije pet-šest godina. U čemu se očituje ta promjena?

Digitalna industrija zadnjih godina jako je narasla. U nju je ušlo puno ljudi, konkurencija je sve veća i oštrija. Želite do novca i morate ulagačima dokazati kako imate pravi proizvod, koji će funkcionirati, koji će ljudi htjeti kupovati.

Umjesto oko pokretanja kompanije, sad se sve vrti oko razvoja proizvoda. Čak su i startupi u Londonu nakon 12 mjeseci provedenih u akceleratoru još u startup modu. Odlaze u drugi akcelerator, provode više vremena testirajući proizvode i cijene, tržišni pristup i tvrtku prije no što uspiju doći do većih iznosa koje nude venture capital ulagači.

Kakve će projekte ulagači tražiti?

Očekujem puno interesa i ulaganja u projekte vezane uz zdravstvo. Pacijenti žele sami pratiti svoje zdravstveno stanje. Trebat će uređaji i softver koji će prikupljati, analizirati, prikazivati i pohranjivati potrebne podatke, a koji će biti korisni ne samo pacijentima i liječnicima, već i pratećoj industriji.

Baze podataka također su zanimljive, kao i sve što prati ponašanje potrošača na društvenim medijima, u igrama i drugdje. To može biti dodatni izvor prihoda tvrtkama koje sada žive od, primjerice, računalnih igara.

Aplikacije su u silaznoj putanji. Njihova izrada postala je vrlo jednostavna. Više se traže platforme, putem kojih se usluzi može pristupiti s bilo kojeg uređaja.

Što god radili, razmišljajte kako dodati vrijednost za potrošača, kako klijentu ponuditi sveobuhvatnu uslugu.