Godišnji skup Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti okupio je predstavnike telekomunikacijskog sektora, institucija i potrošača. U fokusu su bili tržišni pokazatelji, korisnička prava, odnos cijene i kvalitete interneta te rezultati prvih pet godina nakon dodjele komercijalnih 5G dozvola.

Optika zauzima sve veći dio tržišta

Pregled tržišnih pokazatelja predstavio je Ivan Gilja iz HAKOM-a, koji je istaknuo velika ulaganja operatora tijekom posljednjih godina, unatoč izazovima u poslovanju.

Prema podacima koje je iznio, ulaganja u optičke mreže u promatranom višegodišnjem razdoblju iznosila su oko 380 milijuna eura, a uključivanjem prve polovice 2026. premašila su 500 milijuna eura. Izdvojio je i više od 60 milijuna eura ulaganja u nematerijalnu imovinu povezanu s fiksnim uslugama, među ostalim u televizijski sadržaj. U mobilnim mrežama operatori nastavljaju ulagati u širenje 5G pokrivenosti i povećanje kapaciteta.

Rezultati su vidljivi i u korištenju infrastrukture. HAKOM-ovi podaci za drugo tromjesečje pokazuju da je broj svjetlovodnih priključaka dosegnuo 523.888, dok je ukupan broj priključaka na mrežama vrlo velikog kapaciteta iznosio 665.267, od ukupno nešto više od 1,2 milijuna širokopojasnih priključaka. Prihodi od elektroničkih komunikacijskih usluga u prvom polugodištu iznosili su 920 milijuna eura, što je 3,5 posto više nego godinu ranije.

Povratne informacije korisnika vode do konkretnih poboljšanja

Panel o korisničkim pravima moderirao je Miran Gosta, ravnatelj HAKOM-a, a sudjelovali su Dariana Karlić iz A1 Hrvatska, Neven Alujević iz Hrvatskog Telekoma, Petra Nakić iz Telemacha i Marko Paripović iz Udruge Potrošački centar.

Razgovarali su o transparentnosti ugovora, kvaliteti usluge, dostupnim brzinama interneta i načinima na koje operatori mogu korisnicima olakšati svakodnevno korištenje usluga. Alujević je naglasio da HT povratne informacije korisnika koristi za poboljšanje procesa i razvoj tehničkih rješenja. 'Važne su nam povratne informacije korisnika. Od korisnika učimo', rekao je.

Kao primjer izdvojio je zaštitu od neželjenog povezivanja na strane mobilne mreže u pograničnim područjima. HT je uveo tehničko rješenje poznato kao 'border steering', koje pomaže zadržati uređaj na domaćoj mreži ili ga vratiti na nju. Prema Alujevićevim riječima, time je smanjen broj prigovora povezanih s neželjenim spajanjem na mreže operatora u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Nakić je navela da je i Telemach, prateći iskustva korisnika, uveo mogućnost onemogućavanja povezivanja na strane mreže. Istaknula je da kompanija kontinuirano prati prigovore i radi na jasnijim odgovorima kako bi korisnici razumjeli što se dogodilo i kako se njihov zahtjev rješava.

Karlić je istaknula iz A1 virtualnu asistenticu Niku, koja odgovara na jednostavnije upite, pomaže pri tehničkim poteškoćama i provodi dijagnostiku usluge. Njezine se funkcionalnosti, rekla je, svakodnevno razvijaju uz povratne informacije korisnika.

Jasniji ugovori i dostupne informacije

Paripović je naglasio važnost razumljivih ugovora i jasnih informacija o usluzi. Korisniku je, poručio je, važno razumjeti što je ugovorio, kako usluga funkcionira i kome se može obratiti kada treba pomoć.

Alujević je posebno izdvojio sažetak ugovora, u kojem trebaju biti jasno navedeni usluga i cijena. Naglasio je da korisnik taj dokument treba pažljivo pročitati jer mu daje pregled onoga što ugovara. 'Treba istaknuti uslugu koju korisnik sklapa i cijenu u sažetku', rekao je.

Nakić je objasnila da Telemach korisnicima ugovornu dokumentaciju dostavlja elektroničkim putem i osigurava postupak njezina preuzimanja i potvrđivanja. Karlić je istaknula ulaganja A1 u edukaciju zaposlenika i partnera te kontrolu kvalitete, naglasivši odgovornost operatora za povjerenje koje mu korisnik daje.

Na panelu se razgovaralo i o provjeri ugovorene brzine interneta. Alujević je naveo da HT prihvaća opravdane prigovore potkrijepljene valjanim mjerenjima putem HAKOMetra. Riječ je o certificiranom alatu kojim korisnici mogu provjeriti brzinu pristupa internetu u nepokretnoj mreži, a pravilno provedena mjerenja mogu poslužiti kao dokaz u postupku rješavanja prigovora. Upute za korištenje aplikacije

Naglasio je i važnost odnosa s postojećim korisnicima: kroz komunikaciju o njihovim potrebama operatori mogu ponuditi usluge zbog kojih će korisnici prepoznati vrijednost ostanka kod njih.

Cijenu treba promatrati zajedno sa sadržajem usluge

Usporedba današnjih paketa s onima od prije deset godina otvorila je pitanje što korisnik dobiva za mjesečnu naknadu: koliko podatkovnog prometa, koje brzine i kakvu podršku. 'Treba razdvojiti cijenu usluge od onoga što korisnik dobije u toj usluzi, koliko je ona unaprijeđena', rekao je Alujević.

Kao primjer naveo je prošlogodišnje povećanje količine podatkovnog prometa u pojedinim HT-ovim tarifama. Smatra da operatori trebaju više pozornosti posvetiti objašnjavanju tih poboljšanja kako bi korisnici imali jasniji pregled razvoja usluge koju koriste.

Nakić je također istaknula razliku između današnje ponude i paketa od prije deset godina, osobito u dostupnosti neograničenog podatkovnog prometa i sadržaju mobilnih tarifa. Gosta je pojasnio i razliku između promjene ugovorene cijene i primjene unaprijed ugovorene indeksacije.

Cijena interneta pod povećalom

Poseban panel 'Cijena interneta pod povećalom: što plaćamo i što dobivamo?' vodio je Mladen Sikirica iz HAKOM-a, uz Maju Biočić iz A1 Hrvatska, Ivana Runju iz Hrvatskog Telekoma i Damira Vrsajkovića iz Telemacha. Tema je bila odnos maloprodajnih cijena, kvalitete usluge, konkurencije, troškova poslovanja i ulaganja, kao i mogući smjer kretanja cijena u aktualnim gospodarskim okolnostima.

Sikirica je, pozivajući se na posljednje izvješće Europske komisije, naveo da su cijene uspoređenih telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj oko 17 posto niže od prosjeka EU-a. Kao iznimku izdvojio je usluge najnižih brzina koje se pružaju putem bakrene mreže.

Istaknuo je i važnost akcijskih ponuda kojima operatori privlače korisnike, ali i povećavaju korištenje infrastrukture u koju su uložili. 'Cijene na telekom tržištu kod nas realno padaju, ako se uzme u obzir inflacija i kretanje cijena u drugim sektorima', rekao je Sikirica. Rasprava je obuhvatila oblikovanje paketa prema potrebama korisnika, popuste te razvoj digitalnih alata podrške, uključujući virtualne asistente i digitalne tehničare.

Pet godina 5G-a i sljedeći koraci

Rezultatima razvoja mobilnih mreža bio je posvećen panel 'Pet godina 5G-a u Republici Hrvatskoj'. Vodio ga je Danijel Vidaković iz HAKOM-a, a u programu su kao sudionici navedeni Josip Brnić iz A1 Hrvatska, Hrvoje Hadžić iz Ericssona Nikole Tesle, Ivan Uremović iz Hrvatskog Telekoma, Antonio Krajinović iz Huaweija, Luka Aralica iz Markoje, Goran Horvatić-Jambor iz Nokije i Ivan Sabljić iz Telemacha.

Panel je bio posvećen dosadašnjoj implementaciji 5G-a, položaju Hrvatske u odnosu na europska tržišta i mogućnostima daljnjeg razvoja. Među temama su bili samostalne 5G mreže, odnosno 5G SA, privatne mreže, budući planovi dodjele radiofrekvencijskog spektra i tehnologija D2D. program

Predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen istaknuo je da Hrvatska prema 5G pokrivenosti stoji bolje od prosjeka EU-a. Izrazio je očekivanje daljnjeg širenja dostupnosti, uz naglasak na pogranična i manje naseljena područja. Podsjetio je da geografija zemlje, uključujući planine, šume i nenaseljena područja, zahtijeva dodatna ulaganja te da ondje gdje 5G još nije dostupan korisnicima na raspolaganju ostaju kvalitetne 4G mreže.

Napredak u povezivosti prepoznaje i izvješće Europske komisije o digitalnom desetljeću za 2026., koje ističe brzo širenje mreža vrlo velikog kapaciteta, svjetlovodne infrastrukture i 5G pokrivenosti u Hrvatskoj.